Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je po hitnom postupku razmatrao Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o azilu, čiji je predlagač zastupnica Rejhana Dervišević (SDPBiH).
Dervišević je u obrazloženju, između ostalog, navela da će izmjena Zakona o azilu na način na koji se to predlaže omogućiti raniji pristup radu tražiteljima azila i bolju konkurentnost na tržištu rada, te tako i smanjenje sivog tržišta; smanjit će se ovisnost o javnoj pomoći; povećat će se rast javnih doprinosa u proračun kroz porez na dohodak, zdravstveno osiguranje i mirovinske fondove, te tako ojačati održivost socijalnih sistema.
Dervišević je tijekom diskusije kazala kako smatra da je izmjena koju predlaže, a to je skraćenje roka za pristup tržištu rada s devet na tri mjeseca, u potpunosti u skladu s Poslovnikom.
''Radi se o tražiteljima azila, osobama koje je Ministarstvo sigurnosti uredno registriralo. Oni imaju karton tražitelja azila, što znači da imaju ili izbjeglički karton ili karton o supsidijarnoj zaštiti. Ovim dokumentima u potpunosti u skladu s našim Zakonom o azilu, priznati su njihov status, pravo boravka na teritoriji Bosne i Hercegovine i pristup tržištu rada, dok se konačno ne odluči po njihovom zahtjevu'', kazala je Dervišević.
Pojasnila je da izmjena koju predlaže, omogućila bi tražiteljima azila pristup tržištu rada tri mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, umjesto sadašnjih devet, kako je to propisano u zakonu iz 2016. godine.
''Ova izmjena koju predlažem, također, predstavlja i usklađivanje s dobrom europskim praksama poput Austrije, Bugarske, Slovenije, Njemačke, Rumunije i Hrvatske gdje je tri mjeseca, Belgije gdje je četiri, Italije gdje je dva mjeseca te Malte, Portugala i Švedske gdje je omogućen pristup radu praktično odmah'', navela je Dervišević.
Istaknula je da ta izmjena ne mijenja bit Zakona o azilu u BiH niti i na koji način otvara debatu o pitanjima azila u BiH.
''Ona samo omogućava tražiteljima azila, koji već prema postojećem zakonu imaju garantirano pravo na to, da pristupe tržištu rada i da se integriraju na tržište rada. Nemam dileme da ovakva izmjena ima pozitivne i ekonomske i socijalne efekte, da smanjuje rizik od rada 'na crno' i zasigurno doprinosi njihovoj bržoj integraciji, ali i očuvanju ljudskog dostojanstva'', kazala je Dervišević.
Zastupnica Mia Karamehić-Abazović (Narod i pravda) je kazala da, gledajući migracijsku kartu koju je Ministarstvo sigurnosti BiH objavilo ove godine, a odnosi se na period od 2015. do 2024. godine, azil u Bosni i Hercegovini zatražilo je 3.799 osoba. Odobreno je 15 izbjegličkih statusa, 335 osoba dobilo je supsidijarnu zaštitu. To je manje od 10 posto od ukupnog broja tražitelja.
''Naći će se dalje u istoj toj karti, dakle u istom tom dokumentu, i razlozi zbog čega su takve vrste statusa bile odbijane, ali i grafički pregled disbalansa od godine do godine imigracijskih tendencija. Smatram i podržavam činjenicu da je kolegica Dervišević pristupila ovim izmjenama. Ono što bih ja voljela porazgovarati ili možda diskutirati je rok, budući da regulativa EU, odnosno Direktiva EU prepoznaje rok do šest mjeseci. Dakle, mi ovdje ne razgovaramo o pravima osoba kojima je status odobren. Razgovaramo o pravima osoba koje taj status podnose, odnosno žele i koja se, nažalost, vrlo često, a ova migracijska karta Ministarstva sigurnosti to pokazuje, zloupotrebljavaju u praksi'', kazala je Karamehić-Abazović.
Dodala je kako misli da je šest mjeseci razuman rok, da je šest mjeseci rok u kojem Ministarstvo i svi organi koji djeluju pri Ministarstvu mogu obraditi zahtjev, mogu dati odgovor na ovo.
''Ne bih željela da taj rok bude kraći od onoga što Direktiva EU propisuje, ili da idemo ka nekom roku koji nije zastupljen u većini zemalja EU'', navela je Karamehić-Abazović.
Zastupnici su obavili raspravu i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je također predložila zastupnica Rejhana Dervišević, a razmatran je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Set zakona koje je predložilo Vijeće ministra BiH, a koji nose oznaku usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije, danas nisu razmatrani zbog toga što na sjednici nisu bili prisutni zastupnici predlagača navedenih zakona.
Zahtjev da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini, koji su predložili zastupnici SDP-a BiH Saša Magazinović i Jasmin Imamović, razmatra po hitnom postupku je, zbog nepostojanja entitetske većine, upućen Kolegiju Doma na usuglašavanje.
Predloženim zakonom se uvode brojne novine s ciljem povećanja sigurnosti u prometu, a jedna od ključnih novina je zakonsko definiranje pojma "obijesna vožnja", te sankcioniranje obijesne, bahate vožnje, što do sada nije bio slučaj.
Razmatran je i Prijedlog zaključaka o osudi napada na zastupnika Branislava Borenovića, čiji su predlagač i Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Komisija za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Zastupnici su obavili raspravu o svim točkama dnevnog reda, te će se nakon pauze izjasniti o svakoj od njih.
