Čavara: ''Mi smo protiv separatizma, ali i protiv unitarizma''

Ne možemo biti zadovoljni onim što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine uradila od prvog mjeseca ove godine, ali ako promatramo ovaj mandat u cjelini onda možemo reći da smo napravili veliki iskorak, donijeli niz europskih zakona koji su nam otvorili vrata EU. Nedostaje nam još malo do otvaranja pregovaračkog procesa, kazao je u razgovoru za Fenu Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara.

Izrazio je umjereni optimizam u pogledu usvajanja dva preostala zakona i imenovanja glavnog pregovarača, što su preostali preduvjeti za otvaranje pregovora s Europskom unijom.

''Pored ovih tenzija koje imamo pred izbore i želju svake stranke i pojedinca da se što bolje pozicioniraju na izborima, nadam se da se neće mržnja koristiti kao temelj političke propagande, jer to stvara atmosferu nestabilnosti. Trebamo svi utjecati da mržnja prema drugim narodima ili pojedincima ne bude ono na čemu će se skupljati predizborni poeni. Trebamo se natjecati koliko ćemo učinit dobrobiti, koliko ćemo donijeti kvalitetnih zakona u interesu BiH'', poručuje Čavara.

Osvrćući se na aktualnu krizu u svjetlu presude Miloradu Dodiku i najava referenduma te prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Čavara je izrazio je žaljenje što BiH nije u takvom stanju da institucije države upravljaju političkim i drugim procesima.

''Nažalost, mi imamo visokog predstavnika koji može uvijek donijeti neku odluku bez konzultacija s domaćim vlastima, s onima koji su dobili povjerenje i odgovornost naroda i građana u BiH. Puno puta odluke visokih predstavnika su destabilizirale odnose u BiH, od 2001. do danas'', ističe Čavara.

On inzistira na poštivanju Ustava BiH i demokratskih institucija, jer njihovo nepoštivanje nas, upozorava, vodi u anarhiju. To je, dodaje, i stav stranke iz koje dolazi, HDZ-a BiH.

''Mi smo protiv separatizma, ali i protiv unitarizma. Jednostavno, zagovaramo provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma koji se temelji na ravnopravnosti konstitutivnih naroda i na tomu ćemo do kraja inzistirati. Vjerujem da imamo dovoljno partnera za jednu takvu politiku stabilizacije stanja, jačanja institucija BiH, poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, jačanja partnerstva s EU i SAD-om'', kaže Čavara.

On ne smatra da zbog sadašnje krize u BiH postoji značajnija sigurnosna ugroza.

''Pogotovo ne ugroza kakvu smo imali početkom devedesetih godina. Ukoliko postoji interes izvana, od onih koji upravljaju procesima, to se može dogoditi. Međutim, mislim da sada ne postoji takav interes, a u BiH nema ni kapaciteta za nemire širih razmjera. Može li doći do nekog pojedinačnog incidenta, to je teško kontrolirati i tu možemo očekivati neke poremećaje, ali ništa značajno što bi moglo ugroziti ukupno sigurnost u BiH. Upravo s ciljem stvaranja sigurnosti moramo jačati institucije BiH'', poručuje Čavara.

Odgovarajući na pitanje o protivljenju HDZ-a BiH rekonstrukciji državne vlasti, odnosno uključivanju oporbenih stranaka iz RS-a u izvršnu vlast na razini BiH, Čavara kaže da je u pitanju pokušaj prebacivanja odgovornosti na HDZ.

''Netko tko je odlučio krenuti u rekonstrukciju vlasti bez dogovora s predstavnicima hrvatskog naroda ne može očekivati da ćemo mi slijepo slijediti tuđe interese i raditi onako kako to netko želi. Mi smo od početka upozoravali da taj proces vodi u slijepu ulicu jer je ovo mandat i vlast formirana temeljem rezultata izbora 2022. godine. Tri izaslanika SNSD-a u Domu naroda omogućavaju da se u tom domu zaustavi bilo koja odluka koju ne žele većinski predstavnici srpskog naroda. Nemamo mehanizme za promjenu tog stanja i ako ćemo doći u situaciju da se blokira europski put, kao što se sad i dogodilo, ne može HDZ snositi odgovornost što je netko krenuo u proces koji se ne može po sadašnjem ustavnom uređenju riješiti. Je li netko očekivao ili je nekom bilo obećano da će biti otklonjena ta mogućnost zaustavljanja odluka, to je već druga stvar'', kaže Čavara u razgovoru za Fenu.

Kada je riječ o izborima iduće godine i novim partnerstvima u vlasti, on se nada da prvenstveno neće biti utjecaja izvana na to tko će biti vlast u BiH, a kao što je više puta do sada bio slučaj.

''Partneri HDZ-u i drugim strankama HNS-a su sve stranke koje dobiju povjerenje konstitutivnih naroda, jer Ustav definira potrebni kvorum za rad u Domu naroda. One stranke koje imaju u Domu naroda tri izaslanika, s njima je neminovno surađivati. Partneri u vlasti su neminovno oni koji imaju većinsku potporu svog naroda. Sada je umijeće svih onih koji predstavljaju te stranke kako postići maksimalni dogovor oko svih važnih pitanja u BiH. To su temeljna pitanja rješavanja odnosa konstitutivnih naroda i vraćanje povjerenja. Problem s pojedinim strankama iz bošnjačkog naroda je što smatraju normalnim oduzeti Hrvatima pravo izbora njihovih legitimnih predstavnika tamo gdje je to Ustav propisao. To jasno pokazuje da nemate iskrenu namjeru za partnerstvo, već želite poslušnika koji će ispunjavati vaše želje. A vi ćete kad vam se prohtije, na mjestima gdje vam to odgovara, kao što je član Predsjedništva BiH, izabrati nekoga tko će slijediti vaše politike. Moramo graditi povjerenje između naroda i na uvažavanju prava naroda, na tim temeljima, graditi budućnost BiH'', poručuje predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH.

Izrazio je žaljenje što ćemo vjerojatno imati još jedne izbore bez reforme izbornog zakonodavstva. Dodaje kako bošnjački narod nije imao nikakve koristi od toga što je četiri puta birao hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

''Tročlano Predsjedništvo BiH je i uspostavljeno u Daytonskom sporazumu kako bi se na najvišoj razini predstavnici konstitutivnih naroda usuglašavali i dogovarali oko ključnih pitanja, a to je predstavljanje BiH u svijetu i upravljanje Oružanim snagama BiH, a s druge strane da vraća povjerenje tih naroda u institucije države. Samim tim, ako netko misli da može stvarati poziciju 2:1 u Predsjedništvu i time graditi budućnost BiH na daytonskim temeljima, apsolutno je pogrešno. Pozivam sve domoljube BiH da budu za BiH onakvu kakva jedino i može biti, a to je država jednakopravnih konstitutivnih naroda. Ne možemo graditi integritet izbornog procesa ukoliko svaki pojedinac ne može glasovati za koga želi i da taj glas bude realiziran kroz upravljanje državom, ali i da svaki narod ostvari pravo biranja svog predstavnika tamo gdje je to Ustav predvidio'', ističe Čavara.

Imajući u vidu da je nedavno oboren zakonski prijedlog koji bi omogućavao da se njemu i drugim osobama koje su pod američkim sankcijama i kojima su zatvoreni bankovni računi, ipak omogući isplata plaća i drugih prava iz radnog odnosa, Čavara kaže da će morati potražiti sudsku zaštitu.

''Kada predsjedatelju Zastupničkog doma, a ranije predsjedniku Federacije, druga država izrekne sankcije, to bi trebao biti diplomatski skandal. Međutim, u poltronstvu ljudi prema nekim državama to se smatra normalnim. Iako sam branio institucije države i ustavni poredak Federacije, jer sam je zaštitio od utjecaja duboke države, neki su smatrali da je legitimno pravo ne sudjelovati u tome da ja ostvarim svoja prava na plaću koje je temeljno ljudsko pravo i pravo koje garantira Ustav BiH. S druge strane, glasuju protiv takvog zakonskog rješenja i oni ljudi koji su također na toj crnoj listi. Kako to nazvati, jer tu nema ni samopoštovanja, a kamoli poštovanja prema pravima drugih. Egzistencija mene i moje obitelji je ugrožena i ja nemam drugog izlaza nego sudskim putom tražiti svoja prava, jer 17 mjeseca ne ostvarujem nikakva prava iz radnog odnosa. Do sada sam to izbjegavao jer apsurdno je da ja moram tužiti instituciju u kojoj radim i koju treba štititi kao visoki dom, naglašava predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH'', Marinko Čavara.