SDP o HNK Mostar: Čak i sa dozvolama ne bi trebao nositi naziv "hrvatski"
"Hrvatsko narodno kazalište jedna je od tema o kojoj se govori još od 1996. godine, a danas je ponovno aktualna, osobito nakon izjave mostarskog muftije Salema ef. Dedovića", naveo je Ivor Perić, Predsjednik Kantonalne organizacije SDP BiH.
Dodao je kako SDP HNK, izjavu mostarskog muftije Salema ef. Dedovića pozdravlja, "ponajprije zato što od početka tvrde kako ta institucija, odnosno zgrada takvih razmjera, nema potrebne dozvole niti jasno definirane gabarite. Ako dozvole i postoje, smatraju kako se one vješto skrivaju te da nije poznato ni koliki bi projekt trebao biti".
Legalnost svih objekata
Istaknuto je kako se svaki put kada se spomene Hrvatsko narodno kazalište iznose argumenti o drugim objektima u gradu, poput izgradnje džamije ili studentskog centra u centralnoj zoni, no sada je muftija pozvao nadležne institucije i inspekcije da utvrde legalnost svih objekata te, ako je potrebno, poduzmu mjere i zapečate ih.
Taj potez ocijenjen je kao hrabar, osobito jer se dijelom odnosi i na prostore u vlasništvu Islamske zajednice, čime je pokazana spremnost na jednak pristup prema svim objektima.
"Vijećnici su u više navrata s muftijom tražili dokumentaciju o Hrvatskom narodnom kazalištu, no tvrde kako gradonačelnik i HDZ te informacije vješto skrivaju", naveo je Perić i dodao kako očekuje kako će se ovaj slučaj konačno razjasniti.
"Ne smije biti hrvatski"
"Što se tiče stava SDP-a, čak i kada bi imao sve potrebne dozvole, ne bi trebao nositi naziv Hrvatsko narodno kazalište, jer je centralna gradska zona zamišljena kao prostor zajedničkih institucija", istaknuo je Perić.
Naglasio je kako takav prostor ne smije biti ni bošnjačko, ni srpsko, ni hrvatsko narodno kazalište, niti bilo koja druga nacionalno obilježena institucija.
"Ako je predviđen za kulturu, može biti mostarski kulturni centar ili kantonalna institucija kulture u kojoj bi djelovali različiti sadržaji, uključujući kazalište, narodno pozorište i glazbene škole", dodao je.
Zaključno, istaknuo je kako objekti u toj zoni ne smiju biti obilježeni samo jednim nacionalnim identitetom, osobito u gradu osjetljivom na takva pitanja, te kako su otvoreni za dodatna pitanja i raspravu.
"Hvalimo da smo zaposlili 350 policajaca"
Ivor Perić poručio je kako je sigurnosna situacija u Mostaru u posljednjih je mjesec dana ozbiljno narušena navodeći niz incidenata koji su, kako je rekao, dodatno uznemirili građane i otvorili pitanje učinkovitosti sigurnosnog sustava.
"Prije par dana u Zaliku se dogodila oružana pljačka, a tu je bio stvarno herojski, na granici ludosti, čin naše sugrađanke Fikrete, za koju se nadam da će dobiti i nagradu", rekao je Perić, dodajući kako je takav prijedlog već upućen kroz Gradsko vijeće.
Osvrnuo se i na nedavni slučaj u Bijelom Polju, odnosno Potocima, gdje je, kako je naveo, zabilježeno razbojništvo na cesti koji se kasko kaže može nazvati pokušajem ubojstva, koji prema njegovim riječima, nadilaze uobičajene navijačke sukobe.
"Mostar je poznat po navijačkim sukobima, ali ovo premašuje i navijačke sukobe, od upadanja u stanove do maltretiranja ljudi", kazao je.
U tom je kontekstu postavio i pitanje učinka zapošljavanja većeg broja policijskih službenika u protekle dvije godine.
"Koja je svrha bila zapošljavanja silnih policajaca u ove dvije godine. Konstantno se hvalimo da smo zaposlili 350 policajaca", naveo je Perić.
Dodao je kako se pojačana prisutnost policije na ulicama redovito vidi tek nakon ozbiljnijih incidenata, iako smatra da bi policajci trebali biti stalno prisutni na terenu.
"Dan nakon onog presretanja automobila grad je bio preplavljen policajcima. Svi su govorili kako je lijepo to vidjeti. Ja ne znam što je problem da su ti policajci konstantno na terenu, očito je to potrebno", rekao je.
Zaključno je ocijenio kako, u situaciji kada sudovi i tužiteljstva, prema njegovim riječima, ne daju odgovarajući odgovor i sankcije za počinitelje nereda, barem stalna prisutnost policije može povećati osjećaj sigurnosti među građanima.
Kaznene prijave za rušenje spomenika na stadionu
Uništavanje spomenika na Stadionu pod Bijelim Brijegom i izostanak jasnih odgovora nadležnih institucija ponovno su otvorili pitanje zaštite memorijalnih lokaliteta u Mostaru, poručili su Ismet Lulić i Ivor Perić, osvrćući se na posljednje incidente i odnos nadležnih tijela prema tim slučajevima.
"Nekad imam zaista osjećaj kako se ljudi prave i slijepi i gluhi kad sve to vidimo. Uvijek moramo dobivati informacije od novinara, koji zaista izvještavaju na najbolji i kvalitetan način i upozoravate na sve to", rekao je Lulić.
Govoreći o rušenju spomenika, naveo je kako su prve informacije stigle upravo iz medija, dok se nadležno ministarstvo, kako tvrdi, nije oglasilo.
Ivor Perić u svom je obraćanju također govorio o slučaju spomenika na lokalitetu ispred stadiona, navodeći kako su kaznene prijave podnesene nekoliko dana nakon što je slučaj objavljen u javnosti.
"Podnijeli smo kaznene prijave protiv počinitelja, zadužen je tužitelj Knezović koji postupa po predmetu. Od tada nismo dobili nikakvu povratnu informaciju, niti poziv da svjedočimo ili damo bilo kakvu izjavu", rekao je Perić.
Najavio je kako će u narednom razdoblju uputiti požurnicu tužitelju kako bi se zatražila informacija o tijeku predmeta.
Ismet Lulić podsjetio je i na višekratno devastiranje Partizanskog groblja, istaknuvši kako ni nakon brojnih incidenata istrage nisu dale konkretne rezultate.
"Ne smijemo zaboraviti ni rušenje Partizanskog groblja koje se događa petnaesti ili dvadeseti put, a istraga nikada nije pokazala ništa", rekao je Lulić.
Liska park
Govoreći o Liska parku, Perić je istaknuo kako su potomci ondje pokopanih osoba izričito protiv izmještanja ili drugih zahvata koji bi mijenjali njegov karakter. Naveo je kako obitelji traže barem ograđivanje prostora kako bi se tom mjestu vratio minimum dostojanstva, s obzirom na to da se, kako je rekao, danas koristi kao parkiralište.
"Apsolutna podrška obiteljima. Postavljanje križeva ili bilo čega što nije izvorni oblik 'harema' koji je nastao u razdoblju agresije ne podržavamo", kazao je Perić.
Dodao je kako su njihovi vijećnici svaki put podržavali izdvajanje sredstava iz proračuna kada je riječ o uređenju tog prostora.
"Ulaganja u Partizansko groblje nemaju smisla bez zaštite"
Osvrnuo se i na kritike da Federalna vlada nije izdvojila sredstva za Partizansko groblje, uz tvrdnju kako je procjena bila kako nova ulaganja nemaju smisla bez odgovarajuće zaštite lokaliteta.
"Zašto ponovno izdvajati 50 ili 100 tisuća maraka ako nema odgovarajuće zaštite i ako će sutra sve opet biti srušeno", upitao je Perić.
Kao sustavno rješenje naveo je inicijativu koju su, kako je rekao, prije petnaestak dana predložili on, Smiljana Viteškić Malović i Saša Magazinović, a koja je usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Cilj inicijative je da arhitektonska remek-djela Bogdana Bogdanovića na području Bosne i Hercegovine budu proglašena nacionalnim spomenicima i uvrštena u UNESCO-vu kulturnu baštinu.
Prema Perićevim riječima, takav status omogućio bi ne samo sredstva za održavanje, nego i snažniji sustav zaštite, uključujući veće kazne za devastaciju.
"Pokušavamo sustavno riješiti taj problem, a ne populistički, da se nešto obnovi pa da ponovno bude srušeno", poručio je Perić.
