Schmidt: Pitanje državne imovine radije bih prepustio domaćim političarima

Visoki predstavnik Christian Schmidt u opširnom je intervjuu za Večernji list ocijenio kako europski put Bosne i Hercegovine zahtijeva veći angažman domaćih političara, ali i više razumijevanja Europske unije.

"Moramo objasniti kako je situacija u Bosni i Hercegovini specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Stoga sam pristaša ideja Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija i trebamo reći: krenimo naprijed, započnimo s procesom integracije. Na Solunskoj konferenciji 2003. Europska unija obećala je integraciju zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo kako je malo toga ostvareno", kazao je Schmidt.

Dodao je kako sama Europska unija ima interes integrirati Bosnu i Hercegovinu i zapadni Balkan, iz sigurnosnih, ekonomskih i povijesnih razloga, međutim uvjeren je kako nisu svi akteri u Bosni i Hercegovini u potpunosti posvećeni toj ideji.

Blokade institucija i državna imovina

Komentirajući višemjesečni zastoj u radu Doma naroda, visoki predstavnik upozorio je kako političari "nisu plaćeni da ne čine ništa" te je pozvao na hitno donošenje odluka. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine, koje koči milijarde investicija.

"Ja ne mogu mijenjati Daytonski ustav, ali postoji rješenje. Bosna i Hercegovina jedina je država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se imovina raspodijelila između entiteta, županija i općina", kazao je visoki predstavnik.

Istaknuo je kako bi rješenje radije prepustio domaćim političarima, priznavši da trenutačna zabrana raspolaganja državnom imovinom ekonomski šteti zemlji.

"Volio bih da postoji veći politički pritisak na lokalne političke predstavnike. Ako netko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će kako postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi jedno povjerenstvo koje bi odlučivalo o tome postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Smatram kako je ovo zaista neophodno i spreman sam podržati taj proces", kazao je Schmidt.

Bonske ovlasti i Izborni zakon

Na pitanje o korištenju bonskih ovlasti za rješavanje Izbornog zakona, što je pitanje od posebnog značenja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, Schmidt je izrazio svoju rezervu prema toj ideji.

"Moramo prepoznati kako postoji nesklad između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja nekih političkih čelnika. Europska pravila, Kopenhaški kriteriji, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se razgovaralo u Neumu prije tri godine nisu bila loša. Smatram kako treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez razdvajanja biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku potporu. Volio bih da ne moram doći u situaciju koristiti bonske ovlasti za ovo pitanje", dodao je.

Po njegovim riječima, uloga bonskih ovlasti sve će se više smanjivati kako bude napredovao proces europske integracije:

"Smatram kako ljudi u ovoj divnoj državi mogu i znaju da trebaju sami donositi odluke, a ne da netko drugi to čini umjesto njih. Uloga visokog predstavnika je, po mom mišljenju, i da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono sagledalo vlastiti odraz. U takvom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne."

Po njegovim riječima, ono što Bosni i Hercegovini kao državi nedostaje jest veća kontrola građana nad političarima, odnosno da građani određuju kako će se političari ponašati.

U skladu s tim, iznimno je važno osigurati i ojačati integritet izbornog procesa, kazao je Schmidt, dodavši kako će sa svoje strane učiniti sve kako bi se ta nastojanja i realizirala.