Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u razgovoru za Dnevnik D govorio je o funkcionalnosti države, europskom putu Bosne i Hercegovine, neiskorištenim sredstvima Europske unije, blokadama u Domu naroda, ulozi i granicama bonskih ovlasti, pitanju državne imovine i njezinu utjecaju na investicije, kao i o izbornom zakonodavstvu i mogućim političkim napetostima uoči izbora.
Govoreći o funkcioniranju države, Schmidt je ocijenio kako se stanje ne može jednoznačno definirati, istaknuvši kako određeni dijelovi sustava pokazuju napredak, posebno u pravosuđu, dok istodobno izostaje donošenje ključnih odluka u domaćim institucijama.
"Ne može se reći ni da ni ne. Neki dijelovi jesu funkcionalni, ima poboljšanja u pravosuđu, ali nedostaje donošenje odluka u domaćim institucijama", rekao je. Posebno je problematizirao rad zakonodavne vlasti, navodeći kako Dom naroda praktično ne funkcionira.
"Ti ljudi izabrani su da rade svoj posao, ali ponekad sumnjam u to razumiju li svoje odgovornosti", dodao je.
U kontekstu europskih integracija naglasio je kako je put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji jasan, ali kako nedostaje političke volje za provedbu nužnih reformi.
"Treba donijeti dva zakona – o sudovima i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću – te imenovati glavnog pregovarača. To otvara put", kazao je. Upozorio je i na značajan problem neiskorištenih sredstava, istaknuvši kako je na raspolaganju oko milijardu eura.
"Političke strukture ne rade dovoljno da taj novac dođe do građana", naglasio je, dodajući kako odgovornost nije apstraktna.
"Postoje pojedinci koji snose dio odgovornosti. Spomenuo bih gospodina Amidžića, ali važno je da svi preispitaju što su učinili", poručio je.
Osvrćući se na blokade u Domu naroda, Schmidt je istaknuo kako politička neslaganja predstavljaju legitimni dio demokratskog procesa, ali kako opstrukcije nisu prihvatljive.
"Politička neslaganja su normalna, ali u demokraciji se radi na rješenju. Nedolazak na sjednice ili njihovo napuštanje nije prihvatljivo", rekao je. Izrazio je i očekivanje kako bi pritisak iz Europske unije mogao imati učinak.
"Vjerujem da bi pritisak iz Europske unije mogao natjerati članove Doma naroda da počnu raditi svoj posao", dodao je.
Govoreći o bonskim ovlastima, naglasio je kako rješavanje političkih blokada nije odgovornost Ureda visokog predstavnika niti EUFOR-a, već izabranih dužnosnika.
"Ovo nije odgovornost OHR-a ni EUFOR-a. Oni koji su izabrani moraju ispunjavati svoje obveze", istaknuo je. Svoju ulogu opisao je kao pomoćnu.
"Ne vidim sebe kao 'superdirektora', nego kao nekoga tko pomaže u najtežim situacijama", rekao je, dodajući kako se korištenje bonskih ovlasti ne treba unaprijed najavljivati te kako prvo treba vidjeti postoji li, kako kaže, spremnost političara da sami riješe problem.
Pitanje državne imovine ocijenio je jednim od ključnih izazova za budućnost zemlje, istaknuvši kako neriješeno stanje traje već tri desetljeća i predstavlja ozbiljnu prepreku investicijama.
"Ovo traje 30 godina i mora se riješiti kako bi se deblokirale investicije", rekao je. Naglasio je kako rješenje mora doći iz domaćih institucija te dodao kako Parlament treba donijeti odluku, a OHR je spreman pomoći.
U vezi s knjiženjem imovine u Republici Srpskoj naveo je kako je bilo pokušaja donošenja zakonskih rješenja koja nisu prošla.
"Ako radite protiv zakona, to je izazov za pravosuđe", rekao je, naglašavajući kako cilj nije oduzimanje imovine, nego pravedna raspodjela.
"Moj je zadatak osigurati poštenu raspodjelu između entiteta, kantona i općina", istaknuo je.
Neriješeno pitanje državne imovine, upozorio je, izravno utječe na realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata.
"Moramo pronaći način da omogućimo razvoj. Bez rješenja ovog pitanja nema napretka", poručio je, dodajući kako rješenja treba tražiti uz poštivanje odluka Ustavnog suda.
Govoreći o izbornom zakonodavstvu uoči izbora, Schmidt je ocijenio kako ne očekuje eskalaciju političke krize, ali kako određena pitanja treba riješiti.
"Ne mislim da će doći do krize, ali treba riješiti pitanja poput presude Sejdić-Finci i osigurati ravnopravnost svih", rekao je, uz upozorenje kako se ne smiju stvarati podjele među biračima te kako treba pronaći rješenje u okviru ustava.
Na pitanje o ostanku na funkciji odgovorio je neodređeno, uz simboličnu usporedbu sa sportskom karijerom Edin Džeko.
"To je odluka koju morate sami donijeti. Vidjet ćemo", rekao je, dodajući uz dozu humora: "Ne mogu sa sigurnošću reći ostajem li u Bosni i Hercegovini, jedino što mogu reći jest da ne namjeravam biti član nogometne reprezentacije."