Sattler: Nova vlast u BiH do ljeta mora dokazati spremnost na reforme
''Nova vlast u Bosni i Hercegovini ima rok do ljeta kako bi pokazala želi li doista provoditi reforme koje su bitne za članstvo u Europskoj uniji, a europski put nužno znači i usklađivanje s vanjskom politikom Unije u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu'', kazao je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
BiH je u prosincu 2022. dobila status kandidata za članstvo u EU, a Sattler je, u intervjuu kojega su u ponedjeljak objavile banjalučke "Nezavisne novine", potvrdio kako je to prije svega rezultat izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, a ne zasluga lokalnih političara koji su do sada izbjegavali provedbu reformi.
Ispravna dodjela kandidatskog statusa
Ustvrdio je kako je bilo potpuno ispravno to što BiH nije dobila kandidatski status u lipnju 2022., kada je on dodijeljen Ukrajini i Moldaviji, jer bi u tom slučaju kandidaturu bosanskohercegovački političari koristili u predizbornoj kampanji unatoč činjenici da tome nisu ni na koji način doprinijeli.
Time je aludirao na činjenicu da od podnošenja zahtjeva za kandidatski status 2016. u BiH nije bilo nikakvog značajnijeg reformskog napretka, a od 14 prioriteta koje je 2019. definirala Europska komisija kako bi taj status preporučila, nije realiziran niti jedan.
No sve je promijenila agresija Rusije na Ukrajinu, zbog čega je zapadni Balkan ponovo dobio na značaju iz europske perspektive, a vlastima BiH, izabranim u listopadu 2022., sada se nudi prilika za novi početak.
Očekivanja od nove vlasti
"Očekujemo više od novih vlasti", kazao je Sattler navodeći kako se prvi konkretni koraci očekuju do kraja ožujka, do kada bi u parlamentu BiH morali biti usvojeni novi zakoni o sprječavanju sukoba interesa te o Sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
Ovisno o tome u Bruxellesu će odlučiti jesi li nove vlasti u BiH ozbiljne kada kažu da su opredijeljene za europski put.
Novom Vijeću ministara, na čijem je čelu HDZ-ova članica Borjana Krišto, predbacio je sporu reakciju na potres u Turskoj, odnosno izostanak koordinacije pri slanju timova za spašavanje koje su na kraju samostalno uputili entiteti.
"Nama bi bilo draže da je odgovor bio državni", kazao je Sattler pojašnjavajući kako je samostalno djelovanje entiteta u ovom slučaju i financijski problematično, jer time BiH gubi pravo na nadoknadu 75 posto troškova, što bi inače dobila kao članica Europskog mehanizma civilne zaštite.
Rat u Ukrajini opisao je kao prijelomnu točku u suvremenoj povijesti, kazavši kako više ništa neće biti isto kao prije ruske agresije na tu zemlju, a države koje žele biti dio europske obitelji, pa tako i BiH, sada jasno moraju pokazati spremnost da svoju politiku usklade s onom koja se vodi na razini EU.
