Rad vlasti u protekle četiri godine: Obećanja, obećanja što si davao mi...

Pompozno najavljivani programi reformi na početku mandata sada već odlazeće vlasti pretvorili su se u četiri godine stagnacije i vrlo malo napretka.

Iako su svi bili uvjereni da će BiH dobiti kandidatski status, to se nije dogodilo. Reforma Izbornog zakona također je bila velika tema koja je ostala mrtvo slovo na papiru. Međunarodni monetarni fond (MMF) obustavio je isplatu tranši jer se vlasti nisu držale onog što su obećale da će ispuniti, a strukturalni dijalog reforme pravosuđa, započet još 2011. godine, više nitko ni ne spominje.

Ništa ili vrlo malo reformi

Ništa ili vrlo malo urađeno je u reformi sustava socijalne zaštite i mirovina, Republika Srpska ništa nije uradila na reformi zdravstvenog sustava, a FBiH nije obavila dubinsku analizu telekom operatera. Reforma javne uprave, koja je trebalo da bude u poodmakloj fazi, također kasni, a prema podacima Centara civilnih inicijativa, i u provođenju Reformske agende ima mnogo zaostataka.

Prema neovisnom monitoringu provedenom prošlog mjeseca, a koji je naručio CCI, iz Reformske agende realizirane su 104 mjere, ili ukupno 60 posto, dok ih je u proceduri 40, ili 23 posto, a 28, ili 17 posto, nije usvojeno u predviđenom roku, pišu Nezavisne novine.

Na razini institucija BiH ostvareno je 64 posto mjera, u proceduri ih je 27 posto, dok devet posto mjera nije ni razmatrano.

Na razini FBiH usvojeno je manje od pola, odnosno 46 posto mjera, u proceduri ih je 23 posto, a nije usvojeno 31 posto.

Vlada RS najefikasnija je s usvojenih 71 posto mjera, dok ih je u proceduri 22 posto, a neusvojeno sedam posto.

Javni sektor neefikasan

Kada se radi o socijalnim reformama, u CCI-ju su zapazili da su reforma javne uprave i tržišta rada do sada bile oblasti s najmanjim brojem realiziranih mjera.

U toj instituciji također napominju da je četvrtina mjera iz akcijskih planova skrojenih za provođenje Reformske agende nemjerljiva zbog uopćenih formulacija čiji se ishod teško može mjeriti.

Jamila Milović-Halilović, glasnogovornik Delegacije EU u Sarajevu, kaže da EU sa zabrinutošću primjećuje da su retorika podjela i predizborne kampanje znatno usporile tempo reformi, posebno u kontekstu Reformske agende.

"Veliki javni sektor još uvijek je neefikasan, a vlasti još nisu ispunile obećanje da će smanjiti poreska opterećenja na rad kako bi se otvorila nova radna mjesta i suzbila siva ekonomija. Nadalje, postoji potreba za depolitizacijom javnih poduzeća kako bi se stalo u kraj političkom nepotizmu, te za poboljšavanjem održivosti, kvalitete i pristupačnosti zdravstvenim uslugama", rekla je ona.

Podvukla je da će EU nastaviti raditi sa svim zainteresiranim akterima i novoformiranim vlastima na svim nivoima u BiH kako bi se nakon izbora ponovo potaknule neophodne reforme za dobrobit građana BiH.

Prečesto usvajanje bez javne rasprave

Ismar Hota, autor studije, kaže da su najvažnije mjere, a posebno primarni zakoni, prečesto usvajane po hitnom postupku i bez javne rasprave, što je, kako ističe, suprotno odredbama poslovnika u parlamentima.

"Vidljivo je da se ova nedemokratska praksa koristila u oba entiteta. Neki od važnijih zakona koji su usvojeni po hitnom postupku su Zakon o privrednim društvima, Zakon o direktnim stranim ulaganjima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi Federacije BiH, kojeg je Ustavni sud FBiH stavio izvan snage", kaže on.

Dalje ističe da akcijski planovi sadrže blizu petine mjera koje nisu reformske, nego su operativne i administrativne.

"Primijećena je još jedna neobična pojava, a to je da su neke mjere u parlamentarnoj proceduri po nekoliko mjeseci ili čak više od godinu dana", zaključio je on.