Za plaće političara se ima, ali za znanost nema

Dok za plaće političara uglavnom ima novca, to nije slučaj i sa znanosti. O tome je, među ostalim, bilo riječi sinoć tijekom noći istraživača, koja se održava svake godine u rujnu. U Zenici su se tako prvi put okupili znanstveno-istraživački radnici, studenti i mladi inovatori, a prisutni su se mogli upoznati sa značajnim postignućima studenata i profesora Mašinskog fakulteta korištenim u medicinske svrhe, objavila je Federalna televizija.

Na Mašinskom fakultetu u Zenici djeluje IDEAlab, kreativana laboratorija za poticaj i razvoj kreativnih i poduzetničkih ideja. Prije nekoliko mjeseci u suradnji s profesorom Denisom Spahićem i neurohirurgom Hakijom Bečulićem, stručnjakom iz Zeničke bolnice, uspjeli su rekonstruirati jedan dio lobanje koji je ugrađen pacijentu. Kreairali su i isprintali 3D model, a nakon toga napravili su prihvatiljive šarene, funkcionalne proteze za djevojčice rođene bez ruku.

''Na početku sam bio skeptičan što se tiče tog plana, i ako napravite odličnu protezu, treba dijete da je prihvati'', priča student Armin Bošnjak.

''Kad se o tome pročulo, javili su se roditelji djece s nekim deformitetima. Ima dosta takve djece koja prikrivaju svoje nedostatke. Upravo s ovim tehnologijama možemo da im olakšamo te njihove tegob'', dodaje student Harun Hrustić.

Istraživači sa Mašinskog fakulteta u Zenici ovo dostignuće napravili su isključivo volonterski, jer se u znanstvenoistraživački rad u našoj zemlji sustavnoi ne ulaže, ako se izuzme osiguranih pola milijuna maraka iz federalnog fonda za znanstveno-istraživački rad.

''To su zanemarljivo mala sredstva po projektima, a postoji izuzetetno velika zainteresiranost mladih istraživača, pogotovo na javnim fakultetima i institutima. Međutim, oni vrlo teško dolaze do sredstava'', ističe prof. dr. Nermina Zaimović-Uzunović, šefica Katedre za automatizaciju i metrologiju na Mašinskom fakultetu u Zenici.

ZDK je među prvim kantonima koji je usvojio Zakon o znanstvenoistražibačkoj djelatnosti. Prema tom zakonu predviđeno je da se minimalno 0,5% iz proračuna izdvaja za znanost, a od toga 5% za strateške projekte. Međutim, zasad je to mrtvo slovo na papiru.

''U proračunu za prošlu godinu toga nije bilo, u proračunu za narednu godinu stvarno bih volio da vidim ta sredstva. Imamo entuzijaste, popularizaciju znanosti, ali nema znanosti bez novaca. Mora država da investira pa onda da industrija prati sa svojim investicijama'', zaključuje profesor na Mašinskom fakultetu u Zenici prof. dr. Samir Lemeš.

A primjeri iz Zenice pokazuju da bi uz više sredstava i kontinuirano ulaganje u znanost i rezultati bi bili mnogo bolji.