Proširenje EU - Gdje smo tu mi?

Većina građana Europske unije, njih 56 posto, podržava daljnje proširenje, pokazalo je ispitivanje Eurobarometra objavljeno početkom rujna. No malo je vjerojatno da će se ikakvo proširenje realizirati do kraja desetljeća. Većina građana koji podržavaju proširenje EU-a vjeruje da bi njihova zemlja od toga imala koristi, piše HIna.

Prednosti proširenja uključuju jači globalni utjecaj, veće tržište za tvrtke iz EU-a, više mogućnosti zapošljavanja te veću solidarnost i sigurnost. Istodobno, ispitanici izražavaju zabrinutost u vezi s migracijama, korupcijom i kriminalom te financijskim troškovima proširenja.

Novi prijedlog

Naglašavaju važnost osiguranja da zemlje kandidatkinje poštuju vladavinu prava, bore se protiv korupcije i štite temeljna prava, što su sve bitni elementi vjerodostojnog i na zaslugama utemeljenog procesa pristupanja.

Ispitivanje je pokazalo i da 67 posto građana smatra da nisu dobro informirani o proširenju.

"Rezultati pokazuju da građani EU-a, a posebno mlađi ljudi, podržavaju proširenje. Eurobarometar šalje još jednu jasnu poruku: ljudi žele vjerodostojan proces utemeljen na vrijednostima, vođen stvarnim reformama. Zajedno s državama članicama izravno ćemo se angažirati s građanima, rješavati njihove probleme i pokazati kako proširenje donosi mir, prosperitet i ujedinjeniju Europu", rekla je povjerenica za proširenje Marta Kos.

The New Union Post, portal koji se isključivo bavi proširenjem Europske unije, objavio je da će Europska komisija do kraja godine predstaviti novi prijedlog reformi procesa proširenja. Pišu kako su vodeći ljudi Unije svjesni da su reforme EU-a bile potrebne i prije, a s eventualnim proširenjem EU-a "one postaju nezamjenjive“.

Dok se čeka prijedlog Komisije, Europski parlament radi na izvješću o potrebi provođenja unutarnje reforme. U suprotnom, proširena Europska unija "riskira paralizu“, a postojeći problemi učinkovitosti, demokracije i funkcioniranja "sigurno bi se dodatno povećali“, piše Post.

Od postojećih zemalja kandidata zahtjev za ulazak u EU prva je podnijela Turska, još 1987. Status kandidata ima od 1999., a pregovore je započela kad i Hrvatska, 2005. godine. No oni nikada realno nisu napredovali, a zamrznuti su od 2018. zbog “demokratskih nazadovanja”. Tako je i danas, bez realne želje ijedne strane da se situacija promijeni.

Želja Srbije

To ne smeta gospodarskoj suradnji jer je Turska peta najveća vanjska trgovinska partnerica EU-a, uz robni promet koji je dosegnuo rekordnih više od 210 milijardi eura u 2024. godini. Najaktivnije u procesu proširenja su zemlje zapadnog Balkana.

Crna Gora je ispunila privremene uvjete (poglavlja 23 i 24), cilj joj je pristupiti EU do 2028. godine. Albanija je u 2025. ubrzano otvarala pregovaračke klastere – čak 24 od 33 poglavlja i cilj joj je završiti pregovore do 2027. Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo zaostaju.

Kod Srbije je upitno želi li uopće završiti pregovore, nije uskladila svoju vanjsku politiku s onom Europske unije posebno po pitanju sankcija Ruskoj Federaciji nakon agresije na Ukrajinu. Tu je i upitno stanje ljudskih prava, slobode medija uz otvoreno prozivanje dijela zemalja EU kako stoje iza navodne “obojene revolucije” u Srbiji.

BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a status kandidata dobila je u prosincu 2022. Dvije godine kasnije EU je odlučila otvoriti pregovore, ali uz uvjet da BiH ispuni niz reformi (vladavina prava, izborni zakon, pravosuđe, borba protiv korupcije itd.).

Pregovarački okvir nije usvojen zbog političke blokade i sukoba između entiteta, posebno poteza iz Republike Srpske koji slabe državne institucije, te spore implementacije europskih reformi, uz manjak stabilnosti i povjerenja u pravosuđe.

Sjeverna Makedonija je status kandidata dobila 2005. no godinama je početak pregovora bio blokiran zbog spora s Grčkom oko imena države. Sada je, pak, blokira Bugarska zbog spora oko ustavnih izmjena i prava manjina.

Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU 15. prosinca 2022. godine i trenutačno ima status "potencijalnog kandidata", ne i formalnog, prvenstveno zato jer ga ne priznaje pet članica EU (Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Cipar). Zato je pristupni proces blokiran.

Istočno susjedstvo

Tu je i grupa zemalja koje jednog dana žele postati članice EU, zvane “ Istočno susjedstvo”. Teško je očekivati da će one u doglednom roku ući u Uniju, ali strateški je važno ne zatvoriti im vrata.

Tu je i grupa zemalja koje jednog dana žele postati članice EU, zvane “ Istočno susjedstvo”. Teško je očekivati da će one u doglednom roku ući u Uniju, ali strateški je važno ne zatvoriti im vrata.

Zselyke Csaky, direktorica europskog programa u Freedom Houseu, kaže kako ne vidi realnu mogućnost skorog proširenja EU-a jer ne vjeruje da je moguće postići konsenzus oko toga.

“Ako se EU želi proširiti u ovom desetljeću - posebno do 2030. - mora reformirati proces prijema novih kandidata i pružiti više podrške za jačanje krhkih demokracija. Razlika između službenih izvješća EU-a i javnih izjava lidera o brzom procesu nije održiva", rekla je.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nekoliko je puta rekla kako proširenje pridonosi miru i boljim odnosima.

"Napeta geopolitička situacija nas tjera da završimo reintegraciju našeg kontinenta pod istim vrijednostima demokracije i vladavine prava. Već smo napravili velike korake prema integraciji novih članica u zadnjih nekoliko godina. Proširenje će ostati prioritet nove Komisije", rekla je.

Analitičari ocjenjuju kako je prvo proširenje, vezano uz Crnu Goru i Albaniju, moguće do 2030., no vjeruju da je to izglednije tek polovicom idućeg desetljeća.