Predsjedništvo opet u blamaži: Naši se skoro posvađali pred Albancem zbog Kosova

Predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj stigao je u dvodnevnu službenu posjetu Bosni i Hercegovini, naglašavajući tradicionalno prijateljstvo između dviju država i važnost daljnjeg jačanja suradnje na svim razinama.

Tijekom svog obraćanja u Sarajevu, nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BIH, Begaj je istaknuo značaj albanske zajednice koja je dobro integrirana u BiH dok, kako je rekao, bošnjačka zajednica u Albaniji uživa pravo na jezik, kulturu i vjerska prava.

''Naše zajednice u našim državama glavni su most za formiranje i održavanje dobrih odnosa između BiH i Albanije'', izjavio je Begaj, dodavši da je otvaranje veleposlanstava u Tirani i Sarajevu ključan korak u jačanju diplomatskih i ekonomskih odnosa.

Osuđena retorika

Begaj je naglasio kako Albanija vidi Bosnu i Hercegovinu kao strateškog saveznika u regiji te je izrazio želju za povećanjem ekonomske suradnje, razmjene roba i usluga.

Ponovno je potvrdio podršku Albanije teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH te naglasio kako njegova zemlja dijeli europske vrijednosti i vanjsku politiku Europske unije. Također je podržao EUFOR-ovu misiju Althea u BiH te oštro osudio svaku destabilizirajuću retoriku u regiji.

''Daytonski sporazum je osnova mira u BiH. Drago nam je da su otvoreni pregovori BiH za članstvo u Europskoj uniji. To je bila dobra vijest za nas i spremni smo dijeliti iskustvo u tom pravcu. Tražimo da zapadni Balkan bude u potpunosti dio Europske unije. To je jedina alternativa za sigurnost i prosperitet naših zemalja i bolji život građana. Za nas je to glavni strateški, ali i životni cilj jer napad Rusije na Ukrajinu diktira da ovaj proces mora ići ubrzanim putem'', smatra albanski predsjednik.

Predsjednik Albanije osvrnuo se i na kosovsko pitanje, izjavivši da priznanje Kosova igra ključnu ulogu u jačanju mira u regiji te pozvao BiH na ukidanje viznog režima prema Kosovu unutar Berlinskog procesa.

Prijateljstvo

Na svečanom dočeku, albanskog predsjednika su dočekali članovi Predsjedništva BiH. Naglašavajući važnost produbljivanja svestranih odnosa s Albanijom, predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović je podsjetio da su diplomatski odnosi između dviju zemalja uspostavljeni 1992. godine i da od tada bilježe stalan rast.

''Naši bilateralni odnosi iz godine u godinu jačaju, a ključan korak bio je otvaranje veleposlanstava u Sarajevu i Tirani. Ovaj čin znatno će unaprijediti diplomatsku komunikaciju, ali i omogućiti lakšu suradnju na svim razinama'', dodao je Bećirović.

Izrazio je zahvalnost za kontinuiranu podršku Albanije BiH u različitim krizama, uključujući nedavne prirodne katastrofe koje su pogodile našu zemlju. Osim toga, dodao je da je Albanija odigrala ključnu ulogu u usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, što je još jedan dokaz ''snažnog prijateljstva između dviju zemalja''.

Bećirović je posebno istaknuo važnost intenziviranja ekonomske suradnje te podržao inicijative za poboljšanje povezanosti između Sarajeva i Tirane. Kako je dodao, važna tema razgovora bilo je i zračno povezivanje ova dva grada uvođenjem izravnih avionskih letova.

Kosovo i vize

Obje države, kaže Bećirović, dijele slične vanjskopolitičke ciljeve, uključujući članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. Albanija je već članica NATO-a, a Bećirović je ponovio želju Bosne i Hercegovine za punopravnim članstvom.

''U pogledu vanjskopolitičkih prioriteta, strateški ciljevi su identični. Obje države žele u punopravno članstvo EU. Albanija je već punopravna članica NATO-a, a državni organi BiH su odlučili da je cilj punopravno članstvo u NATO-u'', rekao je Bećirović.

Također se osvrnuo na važnost odluke premijera Kosova, Albina Kurtija, koji je jednostrano ukinuo vizni režim za građane BiH. Pohvalio je ovaj državnički potez i izrazio očekivanje da će Bosna i Hercegovina uskoro odgovoriti na odgovarajući način.

On je podržao i jačanje Američko-jadranske povelje, čije su BiH i Albanija punopravne članice, a Bećirović je naveo da bi bilo korisno da i Kosovo postane dio ove inicijative.

Cvijanović za biranje riječi

Poseban most suradnje između dviju zemalja predstavlja dijaspora. Kako je rekao predsjedatelj Predsjedništva, ''albanska manjina u Bosni i Hercegovini dobro je integrirana u naše društvo, a Bošnjaci u Albaniji također imaju prava da uče svoj jezik i očuvaju svoju tradiciju''.

Na kraju, Bećirović je naglasio važnost jačanja regionalne suradnje, ne samo kroz diplomatske i političke inicijative, već i kroz konkretne projekte koji će unaprijediti kvalitetu života građana obje zemlje i regije u cjelini.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istaknula je da postoji mnogo prostora za jačanje suradnje između BiH i Albanije, a posebno je naglasila važnost razvijanja suradnje na polju obrazovanja i gospodarstva, uz napomenu da političko razumijevanje između zemalja postoji, čak i kada ne postoji slaganje o svim pitanjima.

Cvijanović je govorila i o zajedničkom cilju zemalja zapadnog Balkana, odnosno ulasku u Europsku uniju do 2030. godine. Iako nije sigurna koliko je taj rok realan, vjeruje da postoji potencijal za unapređenje suradnje u tom procesu.

Govoreći o regionalnim odnosima, osvrnula se i na pitanje Kosova, naglašavajući da je važno pažljivo birati riječi i zajednički rješavati izazove. Cvijanović je ukazala na važnost razvoja odnosa sa susjednim zemljama, čak i ako unutar BiH postoje nesuglasice o određenim pitanjima.

Komšić bi da je oprezan

''Vodeći računa o krhkim odnosima, moramo birati riječi. Trebamo gledati kako zajednički riješiti stvari i kako se bolje razumjeti. Mislim da ćemo se načekati da dođemo u EU i važno je zato razvijati odnose na regionalnom planu. Ne treba imati dvostruke standarde. Nije tajna da se u BiH ne razumijemo o brojnim pitanjima, ali je važno da unapređujemo odnose bez obzira na to'', navela je Cvijanović.

Član Predsjedništva Željko Komšić je također izrazio zadovoljstvo političkim odnosima između Albanije i BiH, istaknuvši potrebu za razvijanjem ekonomske suradnje.

Posebno je istaknuo pitanje jednostrane odluke Kosova o uvođenju bezviznog režima, dodavši da pitanje slobodnog kretanja građana Kosova na teritoriji BiH treba biti riješeno između BiH i Kosova, bez uključivanja trećih zemalja. On smatra da se odnosi BiH i Kosova mogu razmatrati u širem kontekstu suradnje cijele regije, ali da je neophodno biti oprezan.