Državna imovina: Evo za što su dignute dvije ruke u Predsjedništvu

Glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića Predsjedništvo BiH jučer je usvojilo prijedlog zakona o državnoj imovini. Protiv je bila Željka Cvijanović nakon čega su uslijedile brojne kritike da se Predsjedništvo bavi nečime što mu nije u nadležnosti.

No, da bi ovaj prijedlog stupio na snagu potrebno je da prođe i parlamentarnu proceduru u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pročitajte još

Nešić: Linija na državnoj imovini i predstava u Predsjedništvu BiH

Kako je objavio Dnevni avaz, u tekstu zakona se navodi da se njime uređuje pitanje državne imovine koja je vlasništvo BiH, upis prava vlasništva u zemljišno-knjižnim i katastarskim evidencijama u BiH, principi i načela vlasništva, raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, vođenje evidencija i uspostava Jedinstvenog registra državne imovine, raspolaganje, upravljanje, korištenje i ustupanje imovine na korištenje, subjekti državne imovine, planiranje raspolaganja državnom imovinom, osnivanje Direkcije za upravljanje i vođenje evidencija državne imovine, procjena, zaštita i pravno zastupanje u vezi sa državnom imovinom, te druga pitanja od značaja za raspolaganje, korištenje i upravljanje državnom imovinom BiH.

''Kao pravni slijednik Republike Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je nositelj prava vlasništva na cjelokupnoj državnoj imovini. Entiteti i drugi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini mogu upravljati i koristiti ili imati u vlasništvu onu državnu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj su ovlašteni ovim zakonom, ili drugim zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH'', navodi se.

Dalje se navodi da ''svako raspolaganje državnom imovinom ili promjena upisa u zemljišnim i katastarskim evidencijama nakon 1. marta 1992. godine, suprotno je ovom zakonu, ništavno i ne proizvodi pravno djelovanje''.

''Zakon predviđa da će se vlasništvo, raspolaganje, upravljanje i korištenje državnom imovinom vršiti prema principima kooperacije, koordinacije i međusobnog razumijevanja, koji na najbolji način vode ka pravdi i toleranciji, miroljubivim odnosima, poticanju općeg blagostanja i ekonomskog razvoja, ali i očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine kao cjeline, pri čemu će se poštovati nadležnosti svih teritorijalno-administrativnih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Pri vršenju nadležnosti u vezi sa državnom imovinom čiji je vlasnik država Bosna i Hercegovina ili nad kojim ima ekskluzivno pravo raspolaganja, upravljanja i korištenja, uzimat će se u obzir interesi i potrebe svih razina vlasti, u skladu sa Ustavom BiH, u cilju djelotvornog vršenja javne vlasti, u skladu sa podjelom nadležnosti po Ustavu Bosne i Hercegovine. Pri vršenju nadležnosti u vezi s državnom imovinom mora se voditi računa o principu jedinstvenosti pravnog sistema u Bosni i Hercegovini'', navodi se.

Dalje se navodi da imovinu čine:

''(a) dobra koja pripadaju Bosni i Hercegovini na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije na engleskom jeziku, potpisanog u Beču, 29. lipnja 2001. godine, ratificiranog po osnovu Odluke o ratifikaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije po dobivenoj suglasnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu Odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine broj: 56/01 od 24. oktobra 2001. godine (,,Službeni glasnik BiH- Međunarodni ugovori“ broj: 10/01 i 8/09);

(b) dobra na kojima je pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja imala Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31.12.1991. godine, uključujući nekretnine u Bosni i Hercegovini koje su stečene izgradnjom od strane državnih organa Bosne i Hercegovine ili izgradnjom iz državnih sredstava Fonda solidarnosti SFRJ;

Što podrazumijeva imovinu:

(c) opća dobra, kao što su atmosferski zrak, zračni prostor, voda u rijekama, voda za piće ili tehničku upotrebu, voda u jezerima i moru, te morska obala, radio-frekvencije kao dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasništvu niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na upotrebi svih, te nad njima država ima pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja;

(d) javna dobra, kao što su javni putevi, ulice, trgovi, željeznički, elektroprijenosni, plinovodni, toplovodni, telekomunikacijski i drugi infrastrukturni koridori i mreže, uključujući one određene Aneksom IX Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te se na njih primjenjuju odredbe stava (c) osim ako to nije uređeno posebnim zakonima Bosne i Hercegovine;

(e) dobra od općeg interesa, a koje nisu istovremeno opća ili javna dobra, kao što su npr. građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, zaštićeni dijelovi prirode, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, historijskog i ekološkog značaja, mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na dobrima od općeg interesa dužni su vršiti svoja prava u skladu sa načinom upotrebe i korištenja, propisanim posebnim zakonima; (f) nacionalni i kulturno-historijski spomenici Bosne i Hercegovine, uključujući one koji su regulirani Aneksom VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, a koji se uređuju posebnim zakonima Bosne i Hercegovine'', piše u Prijedlogu zakona koji je iz Predsjedništva upućen u parlamentarnu proceduru.