Pravo na grad: Mostar ima novca da postane najuređeniji grad u regiji

''Kroz naš dosadašnji rad mi smo pokazali da se puno toga za dobrobit građana moglo uraditi i bez gradskog vijeća. I dok neki tek sada najavljuju razgovor s građanima i ulazak u gradske kvartove, mi to radimo već godinama'', kaže u obraćanju građanima Mostara Neovisna lista Pravo na grad čije je priča počela je prije četiri godine realizacijom istoimenog projekta Mreže Naše društvo.

Lista, koju čine Marin Bago, Maja Roso Popovac, Husein Oručević i Amela Kreso, navodi da su tijekom njihovim istraživanja građani naveli da su najviše nezadovoljni komunalnim uslugama, neodržavanjem zelenih površina, lokalnih cesta i lošim upravljanjem komunalnim otpadom. Nezadovoljstvo građana izazivali su urbanizam i građenje, imovinsko pravni poslovi, te generalno gospodarstvo i kultura.

''Na samom početku istraživanja stanja u oblasti komunalnih djelatnosti došli smo do zapanjujućih podataka. Istražili smo stvarne tokove novca i utvrdili izlazak iz zakonskih okvira u mnogim oblastima, spoznali mnoge štetne posljedice po život i zdravlje građana Mostara. Podjela i potrošnja našeg novca na ovakav način ne nailazi na političke prepreke, a građani ostaju bez usluge dostojne čovjeka i građanina u 21. stoljeću'', navodi lista Pravo na grad i ističe kako su političke strukture ''godinama vrlo složno djelovale po pitanju nelegalne  raspodjele proračunskih sredstava''.

''To je naš novac, novac građana. Istovremeno, građanima Mostara je servirana mržnja, netrpeljivost i loša usluga u gotovo svim oblastima koje izravno utječu na kvalitetu življenja. Grad Mostar, po riječima struke, po svim normativima i standardima, ima dovoljno novca da za par godinu dana postane najuređeniji grad u regiji, prelijepo mjesto za život'', navodi lista.

Ističu kako su sva svoja saznanja i dokumentaciju do kojih su došli pretvorili u jedan dokument, a to je kaznena prijava protiv Gradonačelnika i njegovih suradnika vrijedna stotinjak milijuna maraka.

''Otkrili smo prisustvo otrova u našoj kanalizaciji, problem deponije i informirali javnost. Tužiteljstvo je na osnovu toga pokrenulo istragu po službenoj dužnosti  označivši to djelo kao  ugrožavanje sigurnosti i zdravlja građana Mostara. Ubrzo nakon toga, otkrili smo brojne malverzacije na projektu izgradnje pročistača. Strani investitori i donatori dodatno su potvrdili naša saznanja. Tužbe, istrage i pravosuđe se još uvijek čeka, ostali smo bez osjećaja za pravdu i javni interes. Čekajući pravdu i pravosuđe, koje je kao i uvijek vrlo sporo, razmišljali smo što se još može napraviti kako bi se ostvario prvobitni cilj projekta Pravo na grad , a to je to je depolitizacija i stavljanje stvarnih problema lokalne zajednice u fokus interesa javnosti. Brzo smo došli do zaključka, da ako možemo građanima govoriti sve što znamo o problemima koje smo istražili, moramo pronaći i način kako iznijeti i rješenja koja postoje i do kojih smo došli'', navode i dodaju kako je potrebno osigurati infrastrukturu i kanal za neovisne ljude koji nešto žele uraditi, mogu i hoće, a da pri tome nisu opterećeni stranačkim strukturama i hijerarhijama.

''Velike riječi ne znače ništa ako se ne pokaže osobnim primjerom'', kažu iz liste Pravo na grad. 

Program liste ''Gospodin Mostar'' navodi da Grad može biti  Pametan, a da građani dobivaju kvalitetnu komunikaciju i obavljanje poslova u realnom vremenu s gradskim službama.

Mostar mora biti i Poslovan, a građani dobivaju funkcionalnu zračnu luku,  pristupačne i povoljne veze sa svijetom, osiguranu razmjenu ideja i projekata, osigurane poslovne i društvene veze s mostarskom i hercegovačkom dijasporom, efikasan i organiziran multidisciplinarni menadžerski tim sastavljen iz lokalne zajednice i dijaspore, jake veze s gradovima pobratimima, razmjenu iskustava i suradnje, osiguranu suradnju s europskim i svjetskim razvojnim fondovima i sajmovima, organiziran, obučen i opremljen interventni tim u službi građana za zaštitu života, pomoć i spašavanje.

Otvorenim Mostarom građani dobivaju kvalitetnu komunalnu infrastrukturu sukladnu zakonskim rješenjima i primjenom modernih tehnologija, izgubljenu solidarnost, organizaciju i povjerenje u kvartovima i naseljima kroz moderan sustav mjesnih zajednica, besplatne vrtiće i razvoj lokalne poljoprivrede, voćarstva i stočarstva, obnovljen, funkcionalan  i moderan centar Mostara, uređene i organizirane javne i zajedničke prostore u funkciji povećanja kvalitete življenja, život i rad  u zdravom i održivom okolišu.

Mostar, smatraju u Listi, mora biti i Kulturan, a građani dobiti razvoj mostarskih nacionalnih identiteta i ostalih odnosa među ljudima, vrijedan pozitivni primjer i pozicioniranje Grada na svjetsku scenu, masovan pristup sportu kroz osiguravanje trenera djeci i mladima, suradnje i razmjenu iskustava, primjenom principa izvrsnosti, stvaranje autorskog sadržaja iz svih oblasti kulture na godišnjoj razini u cilju kulturne razmjene i osiguravanja sadržaja za građane, Grad i njegove resurse u funkciji kvalitete življenja i turizma, kvalitetno i  efikasno gospodarenje turističkim resursima, spomenicima kulture i povijesti, nematerijalnom baštinom i gradskim prirodnim potencijalima.