Postizborne križaljke: BiH je znala čekati vlast i 500 dana

Bosna i Hercegovina je nakon Općih izbora 2010. godine čekala 495 dana na formiranje novog saziva Vijeća ministara. Izbori su održani 3. listopada 2010, a novi saziv državne vlade potvrđen je tek 10. veljače 2012. godine.

Gotovo 16 mjeseci trajali su pregovori političkih stranaka koje nisu uspijevale postići dogovor o sastavu vlasti i raspodjeli ministarskih pozicija.

Formiranje vlasti pretvorilo se u političku križaljku u kojoj je svaka stranka nastojala uklopiti vlastite interese u zajedničku parlamentarnu većinu.

Čekalo se i 2018.

Pregovori su bili obilježeni neslaganjima oko raspodjele funkcija i političkih prioriteta, zbog čega je proces uspostave vlasti trajao mjesecima.

Tek nakon dogovora šest vodećih stranaka krajem prosinca 2011. godine stvoreni su uvjeti za formiranje novog saziva Vijeća ministara. Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH naslijedio je Nikolu Špirića iz SNSD-a na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Čekalo se i nakon izbora 2018. godine, kada se na formiranje novog Vijeća ministara trajalo oko 14 mjeseci. Jedan od ključnih sporova odnosio se na NATO integracije i slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP). Neslaganja o daljnjem odnosu BiH prema NATO-u usporila su pregovore, a Vijeće ministara formirano je tek 23. prosinca 2019. godine, nakon političkog kompromisa i dogovora o slanju Programa reformi u Bruxellesa.

Tehnički mandat

U Federaciji BiH čekanje je trajalo još duže. Zbog političkih neslaganja, uključujući sporove SDA i HDZ-a BiH oko izborne reforme i formiranja vlasti, vlada iz prethodnog mandata ostala je u tehničkom mandatu od 2018. do 2023. godine. Nova federalna vlada potvrđena je 28. travnja 2023, nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Foto: Bljesak.info / AI / Koliko je BiH čekala vlast

Šesnaest godina nakon izbora iz 2010. godine, pitanje brzine formiranja vlasti ponovo je aktualno. Nakon posljednjih općih izbora u BiH, predstavnici Europske unije pozvali su izabrane političke predstavnike da bez odgađanja pristupe formiranju vlasti na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini.

Schmidtovi rokovi

U Federaciji BiH u međuvremenu su uvedeni precizniji rokovi za imenovanje vlade. Izmjene Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt predviđaju rok od 30 dana nakon izbora predsjendika i dopredsjednika Federacije BiH za prvi pokušaj imenovanja i dodatnih 30 dana ako postupak ne uspije, uz prethodni rok od 15 dana za mandatara.

Ako dogovor izostane, predviđen je daljnji postupak koji omogućava da se o prijedlogu vlade odlučuje u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Nova pravila trebala bi spriječiti dugotrajne blokade pri formiranju Vlade Federacije BiH, ali ne odnose se automatski na sve razine vlasti.