Prvi zadatak za novu vlast - pregovarač

''Ulazak Crne Gore u Europsku uniju mogao bi dati novi zamah proširenju na zapadni Balkan, ali sam po sebi neće ubrzati europski put Bosne i Hercegovine ukoliko njene vlasti ne osiguraju funkcionalnost države, političko jedinstvo i provođenje neophodnih reformi'', izjavio je za portal Fena EU stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru i bivši premijer Slovenije Marjan Šarec.

Komentirajući ambiciju Crne Gore da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja i postane članica Europske unije do 2028. godine, Šarec je ocijenio da je riječ o vrlo ambicioznom planu, ali da dosadašnji napredak pokazuje kako taj cilj nije nedostižan.

Uspjeh Crne Gore

Crna Gora je u ponedjeljak, 12. listopada, na Međuvladinoj konferenciji s Europskom unijom privremeno zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, ekonomska i monetarna politika, statistika te socijalna politika i zapošljavanje. Time je broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na 21 od ukupno 33, što ovu zemlju dodatno približava završnoj fazi pristupnih pregovora.

Šarec, koji je i član Delegacije Europskog parlamenta u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU - Crna Gora, smatra da je napredak značajan, ali upozorava da predstoje neka od najzahtjevnijih pitanja.

''Riječ je o vrlo ambicioznom planu koji je Vlada postavila na početku. Mislim da je to dobro, jer je Crna Gora do danas zatvorila 21 poglavlje od ukupno 33. Predstoje još teška pitanja i odluke u vezi s poglavljima 23 i 24, zatim 27, kao i 31. Svako poglavlje nosi svoje izazove, tako da je teško reći kako će na kraju biti. Osobno smatram da ne smijemo još otvarati šampanjac, ali uz jedinstvo cilj se može postići'', kazao je Šarec.

Otvoreni pregovori 2024.

Posebno se osvrnuo na pitanje može li eventualno članstvo Crne Gore u EU potaknuti brže europske integracije drugih zemalja zapadnog Balkana, prije svega Bosne i Hercegovine, koja je u ožujku 2024. dobila odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije održala prvu međuvladinu konferenciju.

Prema njegovim riječima, pristupanje Crne Gore pokazalo bi da je članstvo u EU ostvarivo za države koje imaju političku volju i dosljedno provode reforme. Ipak, upozorava da se takav uspjeh ne može automatski prenijeti na druge zemlje.

''Svakako bi ulazak Crne Gore značio da se može ako se hoće i ako se provode reforme. BiH treba prvo postati funkcionalna država i da svi narodi priznaju Sarajevo kao glavni grad'', poručio je Šarec.

Upozorio je da političke podjele i retorika koja dovodi u pitanje jedinstvo države predstavljaju ozbiljnu prepreku evropskim integracijama. Posebno je izdvojio retoriku da "granica postoji", smatrajući da se u takvim okolnostima teško može provoditi zahtjevan proces pristupanja Europskoj uniji.

Krajnje je vrijeme

Dodao je da BiH, između ostalog, mora imenovati glavnog pregovarača s Evropskom unijom, naglašavajući da bi ulazak Crne Gore svakako bio zamajac proširenju na zapadni Balkan, ali ne sam po sebi.

Govoreći o koracima koje bi vlasti Bosne i Hercegovine trebale poduzeti nakon Općih izbora održanih početkom oktobra, Šarec je naglasio da imenovanje glavnog pregovarača mora biti jedan od prvih zadataka, uz postizanje više razine političkog jedinstva.

Smatra da je krajnje vrijeme da BiH izgradi institucije koje su sposobne samostalno preuzeti odgovornost za funkcioniranje države, bez oslanjanja na međunarodne institucije u mjeri u kojoj je to sada slučaj.

''Mislim da bi bilo krajnje vrijeme da BiH postane funkcionalna država koja umije da se brine sama o sebi, bez međunarodnih institucija koje sada vrše ulogu roditelja. A kako to postići, to je već drugo pitanje'', naveo je Šarec.

Upozorio je da bez funkcionalnih institucija ne vidi mogućnost uspješnog provođenja pristupnog procesa, ali ni efikasnog korištenja financijskih sredstava koja Evropska unija stavlja na raspolaganje Bosni i Hercegovini.

Treća zemlja

Jedno od pitanja odnosilo se i na konkretne posljedice koje bi građani i gospodarstvo BiH mogli osjetiti ako Crna Gora postane članica EU, dok Bosna i Hercegovina ostane izvan Unije.

Šarec smatra da bi takav razvoj događaja mogao dodatno zakomplicirati granične i administrativne procedure, a time i svakodnevni život građana te prekograničnu ekonomsku saradnju.

''BiH će imati još jednog susjeda koji će je tretirati kao takozvanu treću zemlju, što znači da su svi granični i drugi postupci koje ste spomenuli kompliciraniji'', kazao je, ukazujući i na carinske procedure te druge razlike između članica EU i zemalja koje nisu dio Unije.

Prema njegovoj ocjeni, takve promjene najviše bi osjetili upravo građani Bosne i Hercegovine.

Na pitanje bi li modeli postepenog uključivanja zemalja kandidata u jedinstveno europsko tržište, o kojima se sve intenzivnije raspravlja unutar Europske unije, mogli pomoći BiH da ostvari određene koristi i prije punopravnog članstva, Šarec je ocijenio da je riječ o važnom pokušaju snažnijeg povezivanja regije s Unijom.

Poruke za BiH

''Sasvim je jasno da integracija još nije nadohvat ruke i da ipak nešto treba učiniti kako bi se ovaj prostor što više integrirao, kako politički tako i ekonomski, u europski prostor'', istaknuo je.

Naglasio je da je zapadni Balkan, iako još nije u potpunosti integriran u Europsku uniju, geografski dio Europe te da inicijative za postupno uključivanje u europske strukture vidi kao pokušaj da se ta povezanost dodatno ostvari.

Govoreći o poukama koje BiH može izvući iz crnogorskog pristupnog procesa, Šarec je upozorio da se iskustva dvije države ne mogu jednostavno poistovjetiti jer svaka ima vlastite političke i institucionalne okolnosti.

Ipak, smatra da su političko jedinstvo, sposobne institucije i poštivanje državnog integriteta osnovni preduvjeti svakog uspješnog procesa evropskih integracija. ''BiH je svoja zemlja i mora sama odraditi svoj dio posla, tako da je teško povlačiti neke paralele. Ali ipak treba imati što više političkog jedinstva, kompetentne institucije koje nisu samo mrtvo slovo na papiru i, svakako, kao prvo, da entiteti poštuju i priznaju BiH kao jedinstvenu zemlju'', poručio je Šarec.

Proširenje

Dodao je da takvi zahtjevi naizgled djeluju jednostavno, ali da je njihovo ostvarivanje u bosanskohercegovačkoj političkoj stvarnosti znatno složenije.

Ukoliko Crna Gora postane članica Evropske unije, Šarec smatra da bi mogla imati važnu ulogu u zastupanju interesa Bosne i Hercegovine i drugih država zapadnog Balkana unutar europskih institucija.

Na pitanje može li Podgorica, kao buduća članica EU, postati zagovornik nastavka proširenja i pomoći da europska perspektiva regije ostane visoko na političkoj agendi Bruxellesa, odgovorio je potvrdno, ističući da takvu mogućnost podržava u svakom pogledu.

Ipak, upozorio je da daljnji tok proširenja neće zavisiti isključivo od političke volje Europske unije.

Prema njegovim riječima, brzina pristupanja novih članica zavisit će i od spremnosti samih zemalja kandidata da provedu reforme, kao i od širih međunarodnih okolnosti koje mogu utjecati na odluke unutar Unije.

Na pitanje ulazi li Europska unija u novu fazu proširenja, u kojoj bi nakon Crne Gore u dogledno vrijeme mogle uslijediti i druge zemlje zapadnog Balkana, ili postoji opasnost da Crna Gora ostane izdvojen uspjeh, Šarec je naglasio da odgovornost za nastavak procesa snose obje strane.

''To ne zavisi samo od EU nego i od kandidata, pa i od vanjskih okolnosti u svijetu. Svakako ne bi bilo dobro da se proces završi Crnom Gorom, nego treba da slijede i drugi'', zaključio je Šarec u razgovoru za Fena EU.