BiH (ne)zna koliko ima stanovnika: Jesu li izbori otkrili "tajnu"

Koliko stanovnika doista živi u Bosni i Hercegovini, koliko je stvarnih birača i koliko državu košta nepostojanje ažurnih podataka? Pitanja su ponovno otvorena nakon Općih izbora 2026. godine, na kojima je službena izlaznost iznosila nešto više od 40 posto. Dok demografi upozoravaju kako je stvarni broj stanovnika znatno manji od onoga kojim se država godinama koristi, iz koalicije "Pod lupom" poručuju kako su nove izborne tehnologije spriječile brojne manipulacije koje su ranije umjetno povećavale izlaznost.

Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je 2013. godine. Trinaest godina kasnije država i dalje nema precizan odgovor na pitanje koliko ljudi živi na njezinu teritoriju, a prema informacijama do kojih je došla reporterka N1 Mirna Ždralović, među parlamentarcima nema jasne političke volje za provedbu novog popisa.

Iako je Agencija za statistiku BiH nadležna za provedbu popisa u suradnji s entitetskim institucijama, Parlamentarna skupština BiH mora donijeti poseban zakon i osigurati potrebna sredstva.

U međuvremenu, demografi upozoravaju na starenje stanovništva, pad nataliteta i kontinuirano iseljavanje, zbog čega se procjene stvarnog broja stanovnika znatno razlikuju od podataka iz posljednjeg popisa.

Jesu li ranije izborne prijevare umjetno povećavale izlaznost?

Hasan Kamenjaković, PR koalicije "Pod lupom", u razgovoru za N1 istaknuo je da službena izlaznost od 41,5 posto ne mora nužno značiti da su građani manje zainteresirani za izbore.

Prema njegovim riječima, uvođenje novih izbornih tehnologija omogućilo je realniji prikaz izlaznosti jer su spriječene brojne nepravilnosti koje su ranije utjecale na rezultate.

"Mi smo odmah rekli kako smatramo kako je ovakva vrsta izlaznosti puno realističnija, jer uvođenjem novih izbornih tehnologija vi ste imali eliminirane brojne izborne nepravilnosti i prijevare koje su se prije događale na izborni dan", kazao je Kamenjaković.

Pojasnio je na koje se nepravilnosti to odnosi.

"Vi više niste imali višestruko glasovanje, glasovanje umjesto onih koji nisu izašli, glasovanje umjesto umrlih, glasovanje na više biračkih mjesta, niste mogli imati dodavanje glasačkih listića", naveo je.

Dodao je kako su upravo takve nepravilnosti ranije stvarale nerealnu sliku o izlaznosti.

Istodobno je upozorio da BiH još uvijek ne zna stvarni broj stanovnika, zbog čega se otvara pitanje koliko je službeni postotak izlaznosti reprezentativan.

"Nove tehnologije su samo pola posla"

Kamenjaković je naglasio kako su nove izborne tehnologije znatno unaprijedile integritet izbornog dana, posebno kroz identifikaciju birača, skeniranje listića i brži prijenos rezultata Središnjem izbornom povjerenstvu BiH.

Rezultati su, kako je naveo, bili dostupni gotovo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Ipak, upozorio je kako tehnologija ne može spriječiti sve oblike izbornih nepravilnosti.

"Ono što uvijek kažemo, ovo je samo pola posla", poručio je Kamenjaković.

Objasnio je kako su tijekom predizbornog razdoblja zabilježene brojne nepravilnosti, uključujući preuranjenu kampanju, zloupotrebu javnih sredstava i resursa, zloupotrebu djece u političke svrhe, govor mržnje, pritiske na birače i kupnju glasova.

Prema njegovim riječima, pojedine nepravilnosti mogu se događati i oko biračkih mjesta, ali i nakon završetka izbornog dana.

Što je s nevažećim listićima i tvrdnjama o krađi glasova?

Tijekom razgovora otvoreno je i pitanje tvrdnji Slavena Kovačevića o mogućoj krađi glasova, kao i velikom broju nevažećih listića na izborima za članove Predsjedništva BiH.

Kamenjaković je kazao da analize koje je pratila koalicija "Pod lupom" nisu pokazale značajna odstupanja u odnosu na prethodne izborne cikluse.

"Ono što smo mi pratili kada su u pitanju barem nevažeći glasački listići jest da nema nekih prevelikih odstupanja", rekao je.

Pojasnio je kako je na izborima za Predsjedništvo BiH zabilježeno čak nešto manje nevažećih listića nego ranije, dok je njihov broj na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH bio nešto veći.

Naglasio je kako BiH općenito ima visok udio nevažećih listića u usporedbi s razvijenijim državama.

Iz koalicije "Pod lupom" pozvali su građane da nastave prijavljivati sve uočene izborne nepravilnosti.

Koliko ljudi doista živi u BiH?

Dok se službeni podaci i dalje oslanjaju na posljednji popis, demografi koriste alternativne metode kako bi procijenili stvarni broj stanovnika.

Prema informacijama koje je iznijela reporterka N1, procjene se kreću od približno 2,2 milijuna rezidentnih stanovnika do više od tri milijuna, dok se u brojnim analizama spominje raspon između 2,6 i 2,8 milijuna.

Profesor demografije Stevo Pašalić upozorio je u razgovoru za N1 da se broj stanovnika i broj registriranih birača ne mogu izravno uspoređivati.

"Stanovništvo, i kad je popis, inače, računaju se rezidenti, znači oni koji uobičajeno žive na prostoru Bosne i Hercegovine", objasnio je.

S druge strane, u biračkim popisima nalaze se i državljani koji žive izvan Bosne i Hercegovine, a imaju pravo glasa.

Profesor je iznio i tvrdnju da su na ranijim izborima, prije uvođenja novih tehnologija, naknadno dodavani glasački listići, što je, prema njegovu mišljenju, utjecalo na prikaz izlaznosti.

Kazao je kako je na ovogodišnjim izborima i sam bio predsjednik biračkog odbora kako bi neposredno pratio funkcioniranje novog sustava.

"Nije bilo krađe, nema više primjedbi, ali kažu manja izlaznost", rekao je, govoreći o vlastitom iskustvu na biračkom mjestu.

Njegove tvrdnje o razmjerima ranijih izbornih manipulacija predstavljaju osobnu ocjenu i iskustvo, a ne službeno utvrđene podatke.

"BiH trenutačno ima 2.862.000 stanovnika"

Govoreći o potrebi za provedbom novog popisa, profesor je naglasio da je on nužan, ali i da se mora voditi računa o metodologiji.

Upozorio je da stručnjaci ne mogu čekati neizvjestan datum novog popisa, zbog čega koriste alternativne demografske metode.

"Mi u struci ne možemo čekati popis koji možda neće biti tko zna kada. Postoje alternativni načini kojima se mi koristimo u struci. Ja koristim takozvanu baznu jednadžbu i u ovom trenutku kažem da Bosna i Hercegovina ima 2.862.000", naveo je profesor.

Riječ je o njegovoj procjeni, a ne o rezultatu službenog popisa.

Nepostojanje ažurnih podataka ne otvara samo pitanje stvarne izlaznosti na izborima. Ono utječe i na mogućnost preciznog planiranja javnih politika, proračuna, obrazovanja i zdravstva.

Koliko dugo će Bosna i Hercegovina planirati svoju budućnost na temelju zastarjelih demografskih podataka, pitanje je na koje nadležne institucije još nisu ponudile konkretan odgovor, piše N1.