Jedan od razloga sporog napretka Bosne i Hercegovine na putu prema Europskoj uniji mogao bi se kriti u činjenici da se BiH još prije pet godina obvezala na suradnju s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), institucijom zaslužnom za uhićenja visokih dužnosnika u europskim zemljama, uključujući Hrvatsku, gdje je više desetaka ministara završilo u istražnom zatvoru zbog korupcije.
Naime, posljednjih pet godina uvjet za korištenje europskih sredstava jest suradnja s ovim tijelom u slučajevima sumnje na pronevjeru i korupciju, što objašnjava zašto bh. političarima nije prioritet slanje Reformske agende niti aktivacija sredstava iz Plana rasta. Potencijalni proračun za BiH iznosio je oko milijardu eura, ali je smanjen za 10 % zbog kašnjenja u dostavi reformskih planova.
Europska komisija više je puta pozvala BiH i druge zemlje regije da prihvate nadležnost EPPO-a.
"Naši partneri sa zapadnog Balkana potpisnici su međunarodnih sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći i stoga bi trebali prihvatiti Ured europskog javnog tužitelja kao ovlašteno tijelo država članica, kako bi se ti sporazumi mogli provesti", navedeno je u jednom od priopćenja Europske komisije.
U Izvješću o napretku BiH također se navode ove obveze kao dio europskog puta.
"Stranim investitorima potrebna je sigurnost da će njihove investicije biti zaštićene. Ključno je usklađivanje s pravilima EU o javnim nabavama te povećanje transparentnosti, osobito u pogledu racionalnog financijskog upravljanja javnim ulaganjima, uključujući ona iz Plana rasta", istaknuto je.
U deklaraciji sa samita EU – zapadni Balkan održanog u Tirani ponovno je istaknuta važnost suradnje s EPPO-om.
"EU ohrabruje partnere zapadnog Balkana da uspostave i održe suradničke odnose s Uredom europskog javnog tužitelja u okviru uzajamne pravne pomoći u kaznenim predmetima. Pozdravljamo radne aranžmane već uspostavljene između EPPO-a i pojedinih partnera sa zapadnog Balkana te potičemo i ostale na sličnu suradnju što je prije moguće", stoji u deklaraciji koju su prihvatile sve zemlje regije.
BiH je tek u studenom 2023. potpisala sporazum o suradnji s EPPO-om. U ime EPPO-a sporazum je potpisala glavna tužiteljica Laura Kövesi, a s bh. strane glavni tužitelj Milanko Kajganić.
"Cilj ovog aranžmana je olakšati suradnju u kaznenim stvarima i omogućiti razmjenu informacija kako bi se osigurala učinkovita istraga i kazneni progon kaznenih djela protiv proračuna EU. To također pokazuje opredijeljenost EPPO-a za suradnju s nadležnim tijelima zemalja kandidata za članstvo u EU. Ojačana pravosudna suradnja pomoći će u zaštiti financijskih interesa EU i BiH", navedeno je nakon potpisivanja.
Srđan Traljić iz organizacije "Transparency International" u Banjoj Luci izjavio je za Nezavisne kako je izvjesno da će u BiH postojati otpor prema uključivanju europskog tužitelja u istrage – koliko god je to moguće. Istaknuo je kako, iako postoje prijave za zloupotrebu europskog novca, mnogo je više sumnji kada su u pitanju investicije iz drugih zemalja.
"Kod europskih sredstava postoje standardi koje treba ispuniti. No kad se uzimaju kineski krediti – obično se ne postavljaju pitanja", smatra Traljić.
Prema izvješću o radu iz prošle godine, EPPO vodi tri istrage povezane s BiH zbog sumnje na pronevjeru više desetaka milijuna eura. Nisu poznati svi detalji predmeta, osim u jednom slučaju gdje je biodizel iz SAD-a bio lažno deklariran kao da je uvezen iz BiH.
U 2024. godini EPPO je imao ukupno 2.666 otvorenih istraga, s procijenjenom vrijednošću pronevjerenih sredstava od čak 24,8 milijardi eura.
