Michael Martens: Amerikanci izvršili pritisak da Schmidt ode?

Visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt odstupit će s dužnosti nakon gotovo pet godina u Sarajevu i nakon pritiska američke administracije, ali namjerava ostati na funkciji dok ne bude imenovan njegov nasljednik, objavio je u nedjelju njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung. 

''Christian Schmidt (CSU) objavio je da se povlači s dužnosti Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Bivši njemački ministar poljoprivrede u nedjelju je unaprijed za F.A.Z. priopćio da će napustiti svoju funkciju. Nakon gotovo pet godina, „Christian Schmidt je osobno odlučio završiti svoju službu u provedbi mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini“, navodi se u priopćenju koje je poslao njegov ured, „Ured Visokog predstavnika“ (OHR). Ipak, dodaje se da će privremeno nastaviti obavljati dužnost dok se ne pronađe njegov nasljednik'', piše Michael Martens za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Tekst prenosimo bez intervencija

Ured Visokog predstavnika postoji od kraja rata u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995., odnio više od 100.000 života i milijune ljudi protjerao iz njihovih domova. Zadaća Visokog predstavnika je nadzor poslijeratnog poretka i provedba mirovnog sporazuma iz Daytona, kojim je rat okončan uz posredovanje SAD-a. Schmidtovo najavljeno povlačenje već je neko vrijeme tema diplomatskih krugova u Sarajevu i bosanskim medijima.

Da do toga dođe, primopredaja dužnosti ne bi bila dobrovoljna niti u unaprijed odabranom trenutku. Mjesecima SAD od Schmidta sve oštrijim tonom, a prema njegovoj reakciji izgleda i ultimativno ,traže da se što prije povuče. Washington, prema navodima, želi instalirati "lakšeg za upravljanje“ nasljednika.

Schmidt upozorava na „prijeteću demontažu“ Bosne

Schmidt će u utorak u New Yorku redovno predstaviti svoj polugodišnji izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini Vijeću sigurnosti UN-a. Prema nacrtu njegovog izvještaja upućenog glavnom tajniku UN-a Antóniou Guterresu, koji već danima kruži nekim zapadnim veleposlanstvima u Sarajevu, Schmidt upozorava na opasnost raspada Bosne i Hercegovine i „demontažu“ države.

Ključ upozorenja odnosi se na politiku Srba iz BiH u okviru Bosne i Hercegovine, Republike Srpske (RS). Tamo i dalje glavnu riječ vodi dugogodišnji predsjednik RS-a i premijer Milorad Dodik, iako prema odluci Ustavnog suda godinama ne bi smio obavljati službene funkcije.

Dodik, blizak suradnik Vladimira Putina koji je bio jedan od rijetkih europskih političara na skraćenoj vojnoj paradi 9. svibnja u Moskvi, ranije je zbog svoje secesionističke retorike nailazio na otpor SAD-a i EU-a. Međutim, iz tog američko-europskog konsenzusa Washington se pod predsjednikom Donaldom Trumpom povukao.

Bosna je, prema Schmidtu, uzeta kao „talac“

Američke sankcije protiv Dodika, njegovih najbližih suradnika i obitelji ukinute su u listopadu 2025. bez objašnjenja. Prije toga Dodik je u SAD-u uložio značajna sredstva u lobiranje. Najstariji sin Donalda Trumpa, Donald Trump Jr., nedavno je posjetio sjedište vlade RS-a u Banjoj Luci, a MAGA aktivisti ondje planiraju investicijsku konferenciju.

Iako ne imenuje Dodika, Schmidt u izvještaju UN-u navodi da se teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine dovodi u pitanje. Također upozorava na „sve konfrontiraniju političku retoriku koja (bosanske) Bošnjake otvoreno cilja iz etničkih i vjerskih razloga“. BiH je, prema njegovim riječima, prvenstveno od strane RS-a dovedena u stanje „taoca“.

Kao primjere navodi blokiranje imenovanja novih sudaca Ustavnog suda, blokadu gornjeg doma parlamenta BiH ili financijsko iscrpljivanje državnih institucija, čija sredstva godinama nisu povećana, što u praksi znači smanjenje. Kronični manjak sredstava, politički potaknut od strane Dodika, prema Schmidtu pogađa vojsku, policiju i javni servis čiji je opstanak ugrožen. On govori o „postepenoj demontaži“ Bosne i Hercegovine.

Pritisak na Schmidta i američki energetski planovi

Schmidt također indirektno kritizira Hrvatsku i hrvatske političke aktere u BiH. Rasprave o uspostavi zasebnog entiteta za Hrvate u BiH (tzv. „treći entitet“) naziva "pokušajima razgradnje BiH po etničkim linijama“. Narativi koji BiH prikazuju kao "bojno polje sukoba civilizacija“, u kojem je kršćanstvo u posljednjih 30 godina navodno bilo napadnuto od radikalnog islama, služe istoj svrsi. Cilj je, prema njemu, uništiti multietnički, multireligijski i multikulturalni karakter BiH.

Schmidtovo povlačenje, koje potiču SAD, moguće je povezano i s planom američkih Trumpovih suradnika: firma bliska Trumpu želi izgraditi plinovod od LNG terminala na hrvatskoj obali do BiH, kroz koji bi se transportirao američki plin iz frackinga. Planirana je i izgradnja termoelektrana, čija je isplativost upitna.

Dodik, koji inače podržava sve američke planove u BiH iako je saveznik Putina, ovaj projekt je podržao. Navodi da je Washington zauzvrat obećao uklanjanje "njegovog glavnog neprijatelja“ Schmidta, kojeg Dodik i njegovi ruski saveznici nazivaju "gauleiterom“, nije dokaziv. No, prema izvorima, u postojećim okolnostima takva tvrdnja nije samo spekulacija.

Hoće li američki pritisak na Schmidtov odlazak uspjeti, ovisit će i o reakciji država članica EU-a, uključujući Njemačku. Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, austrijski diplomat i bivši glavni pregovarač EU u vrijeme NATO intervencije 1999., rekao je da SAD ne mogu jednostrano odlučiti tko će biti visoki predstavnik: "Nadležno tijelo je i dalje Vijeće za provedbu mira“.

Je li Ured Visokog predstavnika još potreban?

To tijelo čini 55 država i organizacija koje podržavaju mirovni proces u BiH. Među njima su mnoge zemlje EU-a i SAD, ali i Kanada, Rusija i Turska. Protiv jedinstvenog stava tog vijeća SAD se ne bi mogle nametnuti u formalnom smislu. No, ostaje pitanje hoće li EU i Njemačka u ovom trenutku ulaziti u novi sukob s Washingtonom zbog, kako se čini, sporednog pitanja.

Petritsch postavlja i pitanje treba li uopće produžiti postojanje Ureda Visokog predstavnika (OHR), institucije koju Schmidt trenutno vodi u Sarajevu. Njegovo gašenje već je godinama deklarirani cilj. To bi sada, smatra Petritsch, moglo biti moguće: "OHR bi se mogao zatvoriti, a preostali zadaci, poput pitanja državne imovine, mogli bi se ugraditi u pregovaračka poglavlja pristupnog procesa BiH u EU. Tako OHR više ne bi bio potreban, ali bi se zadržala uvjetovanost.“