Petina tvrtki u vlasništvu izabranih dužnosnika posluje s državom

Institucije na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini dodijelile su više od 27 tisuća ugovora o javnoj nabavi tvrtkama koje su svojim donacijama podržale rad političkih stranaka u pojedinim izbornim ciklusima od 2018. godine do danas. Ukupna vrijednost tih natječaja prelazi milijardu konvertibilnih maraka, a najčešće su sklapani za usluge nabave nadzora alarmnih sustava i sigurnosne usluge, za ugostiteljske usluge i posluživanja hrane te organizacije obrazovnih seminara.

Usporedba imovinskih kartona političara dostavljenih Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) i podataka o javnoj nabavi pokazuje kako je 19,8% izabranih dužnosnika, koji u imovinskim kartonima navode kako su vlasnici privatnih tvrtki, poslovalo s državom putem dodijeljenih natječaja. Taj postotak kod dužnosnika izabranih 2022. godine iznosi čak 36,4 %, što upućuje na sustavni problem sukoba interesa koji se produbljuje tijekom trajanja mandata. Podaci dostupni na platformi Integrity Watch BiH ilustriraju visok stupanj povezanosti političkih stranaka, njihovih donatora i institucija koje upravljaju raspodjelom javnih sredstava.

Primjer ugovora koji jasno ilustrira takvu praksu slučaj je ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića, protiv kojega je Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podnio prijavu zbog sukoba interesa jer je njegova privatna tvrtka dobivala višemilijunske poslove od institucija financiranih iz proračuna. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa tek je dvije godine nakon prijave utvrdilo da je ministar Hurtić bio u sukobu interesa i izreklo sankciju, iako je u međuvremenu njegova tvrtka nastavila neizravno sudjelovati u javnoj nabavi putem drugih pravnih osoba.

Analiza više od 930.000 postupaka javne nabave u razdoblju posljednjih nekoliko godina, koju je proveo TI BiH, pokazuje da su tvrtke u vlasništvu nekog od izabranih dužnosnika u Bosni i Hercegovini dobile 2.450 ugovora, dok je više od dvije trećine, odnosno 76,9 %, svih natječaja dodijeljeno izravnim sporazumom s dobavljačima, bez mogućnosti nadmetanja i sudjelovanja konkurencije.

Najviše donacija političke stranke bilježe upravo u izbornim godinama, dok su tvrtke koje su dobivale natječaje zaslužne za oko 10 % ukupnih donacija strankama. To je tek manji dio stvarnih sredstava koje stranke prijavljuju, budući su ranije analize TI BiH pokazale kako političke stranke u velikoj mjeri ne prijavljuju sve donacije.

Posebno je važno naglasiti da su podaci o vlasništvu nad poslovnim subjektima političara ograničeni isključivo na izabrane dužnosnike koji su dostavili imovinske podatke SIP-u te ne uključuju imenovane osobe niti sve tvrtke nad kojima političari imaju stvarno vlasništvo, koje se često formalno prenosi na treće osobe.

Te pojave prati platforma Integrity Watch BiH koja omogućava vizualni i analitički pregled postupaka javne nabave, pretraživanje donacija političkim strankama te uvid u imovinske kartone izabranih dužnosnika, čime se dobiva pregled mehanizama putem kojih se javni resursi stavljaju u službu privatnih i stranačkih interesa.

Ovi nalazi još su jedan u nizu dokaza da u Bosni i Hercegovini, kao primjeru države sa zarobljenim institucijama, poslovni uspjeh uvelike ovisi o povezanosti s političkim strankama i njihovim liderima, koji svojim donatorima – klijentima – omogućuju nesmetan pristup ugovorima kroz sustav javne nabave.

TI BiH poziva medije, istraživače i građane da koriste Integrity Watch BiH kao alat koji, povezivanjem triju različitih izvora podataka – izvješća Agencije za javnu nabavu Bosne i Hercegovine, financijskih izvješća političkih stranaka i imovinskih kartona izabranih dužnosnika – omogućuje prepoznavanje koruptivnih obrazaca i poveznica koje desetljećima zarobljavaju institucije i urušavaju proračun Bosne i Hercegovine.