Picula: Notorni Dodik ima razloga veseliti se odlasku Schmidta iz BiH
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ocijenio je da se "notorni Milorad Dodik ima razloga veseliti" odlasku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. U gostovanju u Novom danu N1 televizije komentirao je najavljenu Schmidtovu ostavku te stanje u Bosni i Hercegovini i Srbiji, piše N1 Info.
Odlazak Schmidta otvara novo krizno žarište
"Kad je riječ o krizama u BiH, njih doista ne manjka. Država praktički od svog osnutka prije 31 godinu prolazi kroz krize različitog intenziteta, pa je i ovaj događaj sa Schmidtom samo još jedan trenutak u kojem se valja zapitati ne samo kako Bosna i Hercegovina funkcionira, već i što će se u zemlji događati idućih mjeseci", rekao je.
Picula je dodao kako ostaje za vidjeti hoće li Schmidtov odlazak doprinijeti smirivanju situacije, u što osobno sumnja, ili će se "otvoriti još jedno mjesto s povratno negativnim utjecajem na politička zbivanja u toj zemlji".
Washingtonske ovlasti jače od bonskih
"Schmidt tijekom svog mandata nije uvijek imao podršku nekih utjecajnijih članica EU-a. Zato ne vjerujem da će ovaj, kako se govori, američki pritisak za njegov odlazak rezultirati nekom posebno pojačanom diplomatskom aktivnošću Europske unije", naglasio je Picula.
"Ne želim biti ciničan, ali očito postoje ovlasti jače od bonskih, koje koristi Ured visokog predstavnika. Washingtonske su ovlasti u ovom trenutku puno snažnije", istaknuo je.
Prema njegovim riječima, Schmidt je koristio ovlasti koje su mu pripadale.
"Njegov je mandat označio povratak aktivnije uloge međunarodne zajednice u BiH nakon predugog razdoblja suzdržanosti tijekom kojeg je država postala nefunkcionalna", kazao je Picula.
Dodao je da, iako je Schmidt koristio bonske ovlasti, njegov mandat obilježio je i razvoj domaćih pravosudnih institucija, pri čemu su sudovi, kaže, krenuli odlučnije djelovati u zaštiti ustavnog poretka BiH. Poručio je da se "notorni Milorad Dodik ima razloga veseliti odlasku takvog jednog političara".
Ured visokog predstavnika, napomenuo je, jedini su "mišići" koje međunarodna zajednica ima u BiH. Govoreći o Schmidtovom nasljedniku, Picula je kazao da bi ga idućeg mjeseca trebalo izabrati Vijeće za provedbu mira. "U pozadini će se svašta događati, ali novo ime još se ne nazire", naglasio je.
Srbija na europskom putu nazaduje
Picula je dodao da se paralelno s pritiskom na Schmidta odvija i projekt Južne plinske interkonekcije, koji je izravna posljedica američke intervencije, navodeći da administracija predsjednika Donalda Trumpa političke interese oblikuje na temelju ekonomskih.
"Amerikanci ovdje pokazuju svoj politički rukopis", istaknuo je.
Smatra da će se u izbornoj godini političari u BiH okrenuti međusobnim sukobima, u kojima će prva žrtva biti građani, a potom i napredak prema početku pregovora s EU.
Osvrnuvši se na Srbiju, naglasio je da je politika unutar Europske unije u potrazi za načinom kako reagirati prema zemlji čije vodstvo godinama ne rješava probleme na europskom putu, podsjetivši da je Srbija zadnje pregovaračko poglavlje otvorila prije četiri godine. Od tada, kaže, zemlja ne stagnira, nego i nazaduje.
Takozvane "Mrdićeve zakone", izglasane u siječnju u Srbiji, Picula naziva "Vučićevim zakonima".
"Teško je zamisliti da se u režimu kakav vlada u Srbiji tako nešto izglasa, a da predsjednik države nije u potpunosti upućen. Vučić je tada vjerojatno ispitivao do koje granice unatoč Bruxellesu može nametati svoju političku volju. To je ipak izazvalo ozbiljnu reakciju i najavljeno je da sredstva neće biti isplaćena dok se ne objavi pravorijek Venecijanske komisije", rekao je.
Dodao je da u EU i dalje ima onih koji su Beogradu spremni "progledati kroz prste", bez obzira na poteze Aleksandra Vučića, no smatra da takva situacija ne može trajati kad je riječ o novcu europskih poreznih obveznika.
Uskrata sredstava, kaže, jedini je instrument kojim se Vučićevom Beogradu može poslati ozbiljna poruka.
"Jezik ekonomije je onaj koji može i mora upozoriti Srbiju da se ne radi samo o odnosima s prostorom koji se temelji na određenim vrijednostima, već i o njezinom glavnom gospodarskom partneru. Nisam siguran da tamošnja vlast to želi čuti na način na koji bi htjeli u Bruxellesu", rekao je.
O sporu DORH-a i EPPO-a
Na kraju je komentirao i pitanje nadležnosti između DORH-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).
"Zbog toga što su neki u Hrvatskoj umjesto vrijednosti EU-a željeli manipulirati njezinim sredstvima, došli smo u situaciju da je EPPO posljednjih nekoliko godina vrlo zaposlen u našoj zemlji. To je važna institucija i dobro je da postoji.
Ishod ovog spora nije nevažan. Čini mi se da je stav Komisije vrlo jasan, a hoće li ga Europski sud ponoviti, vidjet ćemo vrlo brzo", zaključio je Picula.
BONUS VIDEO
