Ostavka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta već je otvorila brojne političke rasprave i postala jedna od središnjih tema predstojeće predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini.
O tome, ali i o povjerenju u izborni proces, mogućim zlouporabama kampanje i ulozi međunarodne zajednice, za TVSA govorio je član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine Suad Arnautović.
Arnautović je istaknuo kako je Schmidtova ostavka izazvala različite reakcije u javnosti, ali kako je važno razumjeti da funkcioniranje institucija ne ovisi o jednoj osobi.
"Već sada vidimo brojne polemike i različita tumačenja razloga njegove ostavke. Otvaraju se pitanja zakona koje je donio tijekom svog mandata, posebno izmjena Izbornog zakona i odluka koje su omogućile nesmetano financiranje institucija Bosne i Hercegovine. Međutim, naš narod kaže: Jedan se oteže, drugi se proteže. Nema nezamjenjivih", rekao je Arnautović.
Naglasio je kako je, s aspekta Središnjeg izbornog povjerenstva, posebno značajno to što je Schmidt tijekom svog mandata donio tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, ali i zakon o financiranju institucija BiH, čime je, prema njegovim riječima, spriječena mogućnost blokiranja izbora uskraćivanjem proračunskih sredstava.
Govoreći o reakcijama političkih lidera nakon najave Schmidtova odlaska, Arnautović je upozorio kako određene javne izjave mogu predstavljati preuranjenu izbornu kampanju. Podsjetio je kako Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno definira što se smatra preuranjenom kampanjom.
"Kampanja podrazumijeva upoznavanje birača s kandidatima i programima političkih stranaka. Ako netko javno iznosi političke ciljeve i programe mnogo prije službenog početka kampanje, onda to može imati elemente preuranjene kampanje", pojasnio je.
Dodao je kako Središnje izborno povjerenstvo može reagirati na dva načina – po prijavi političkih subjekata ili građana, ali i po službenoj dužnosti.
"Ako procijenimo da postoje elementi kršenja Izbornog zakona, SIP može djelovati. Već imamo vrlo bogatu praksu iz prethodnih izbornih ciklusa, posebno kada je riječ o lokalnim izborima", rekao je Arnautović.
Pozvao je političke stranke i njihove pravne timove da prouče praksu Središnjeg izbornog povjerenstva i sudske odluke koje se odnose na preuranjenu kampanju.
Arnautović je istaknuo kako su sankcije za kršenje izbornih pravila vrlo ozbiljne.
"Kazne se kreću od 3.000 do 30.000 konvertibilnih maraka za političke subjekte, dok pojedinci unutar političkih stranaka mogu biti kažnjeni do 15.000 maraka", naveo je.
Dodao je kako politički subjekti vrlo dobro znaju što smiju, a što ne smiju raditi tijekom izbornog procesa, uključujući aktivnosti na društvenim mrežama i u medijima.
"Svi oni dobro znaju granice dopuštenog djelovanja preko Facebooka, drugih društvenih mreža i medijskih nastupa", rekao je.
Tijekom razgovora otvoreno je i pitanje budućnosti OHR-a nakon Schmidtova odlaska. Arnautović smatra kako se često zanemaruje ključna činjenica – mandat OHR-a neće biti završen dok Bosna i Hercegovina ne ispuni uvjete poznate kao "5+2".
"Jedno od ključnih pitanja jest državna imovina. Međutim, to su politička pitanja i ne bih ulazio duboko u njih. Ono što je važno jest razumjeti da mandat visokog predstavnika traje dok se ne ispune definirani uvjeti", kazao je.
Posebno se osvrnuo na tvrdnje pojedinih političkih lidera kako će nakon Schmidtova odlaska poništiti zakone koje je nametnuo.
Arnautović tvrdi kako takve tvrdnje nemaju pravno uporište.
"Visoki predstavnik ima međunarodni mandat zasnovan na tri ključna izvora – Aneksu 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bonskim ovlastima", pojasnio je.
Dodao je kako, kada visoki predstavnik intervenira i donese zakon, on praktično preuzima ulogu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u situacijama kada domaće institucije ne mogu ili ne žele djelovati.
"Tada zakon koji donese postaje domaći zakon Bosne i Hercegovine. To nije nikakav strani akt, nego domaći propis koji može ocjenjivati jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine", rekao je.
Arnautović se pozvao i na praksu Ustavnog suda BiH, posebno na presudu U 9/00, kojom je obrazložena takozvana "teorija funkcionalne dualnosti".
"Ustavni sud je jasno objasnio da visoki predstavnik ima pravo donositi zakone kada domaće institucije ne funkcioniraju. To pitanje je pravno apsolvirano", naveo je.
Na pitanje mogu li političke strukture nakon Schmidtova odlaska poništiti njegove odluke, Arnautović je bio izričit.
"Apsolutno ne mogu. Jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine može ocijeniti je li neki zakon u skladu s Ustavom. Međutim, nemamo nijedan slučaj da je Ustavni sud poništio zakon koji je donio visoki predstavnik", rekao je.
Dodao je kako Ustavni sud u takvim situacijama ima ulogu "negativnog zakonodavca", odnosno institucije koja može ukinuti zakon ako nije u skladu s Ustavom, ali ne i političkih aktera koji to pokušavaju predstaviti kao političku odluku.
Govoreći o političkim pritiscima na institucije, Arnautović je upozorio kako postoje snage kojima odgovara slabljenje državnih institucija.
"Postoje centrifugalne sile koje žele razvodnjavanje države, oduzimanje nadležnosti i slabljenje institucija", rekao je.
Kao primjer naveo je pokušaje ograničavanja nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva.
"Imali smo sporazume političkih lidera kojima se pokušavalo ukinuti Glavni centar za brojanje. Također, kada su vidjeli koliko je Zakon o sukobu interesa moćan alat u rukama SIP-a, te nadležnosti oduzete su Središnjem izbornom povjerenstvu", naveo je.
Arnautović smatra kako građani moraju jasnije razumjeti zbog čega se često napadaju institucije poput Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i zašto postoje zahtjevi za odlazak međunarodnih sudaca.
"Dok Bosna i Hercegovina ne postane stabilna i funkcionalna država, međunarodna zajednica neće otići. To je suština cijele priče", zaključio je Arnautović u gostovanju za TVSA.
BONUS VIDEO