13 milijuna KM više - Gospoda sebi diže plaće!?

Dok poslodavci u 2021. godinu ulaze sa strahom da će ih tek u njoj sustići pravi efekti ekonomske krize nagomilani u ovoj godini, dok je sve više trgovina na kojima stoji natpis zatvoreni zbog korone, a tisuće radnika strepe za radna mjesta, čini se kako je Vlada Federacije BiH krizu već prebrodila i kako se svijet u kojem žive Fadil Novalić i njegovi ministri već vratio u normalu.

S tim u vezi su u Parlament Federacije uputili Prijedlog proračuna za 2021. godinu u visini od skoro 5,5 milijardi KM, preciznije 5.436.251 KM, koji je tek za 72 milijuna KM, ili 1,3% manji od planiranog proračuna za pandemijsku 2020., odnosno za oko 300 milijuna veći od proračuna za 2019. godinu.

Međutim, usprkos neznatnom smanjenju proračuna, svoje su plaće i naknade u 2021. godini povećali za čak 10,1 milijuna KM, ali i naknade troškova za 2,8 milijua KM!

Prijedlog proračuna naći će se pred zastupnicima federalnog parlamenta već u srijedu, i to u hitnoj proceduri, čime se oni – ukoliko bude dovoljno glasova za takvo postupanje – stavljaju pred svršen čin, zbog čega su već mnogi negodovali, upozoravajući pritom kako je riječ o nerealnom i preambicioznom dokumentu, javlja InfoRadar.

Već samim površnim pregledom na ovaj Prijedloga proračuna i obrazloženja koje ga prate, očito je da su ocjene kako je on nerealan i preambiciozan jako blage i kako je priličnije reći da je totalno odlijepljen od realnosti i lišen svake odgovornosti prema javnosti i građanima.

Pročitajte još

Za njih nema korone: Isplaćen regres ministrima, parlamentarcima i uposlenicima

Prema utvrđenom Prijedlogu proračuna za 2021. godinu, za plaće i naknade se planira potrošiti više od 252 milijuna KM, što je za oko 10,1 milijuna više nego u 2020! O nekom ozbiljnijem smanjenju rashodovne strane federalnog proračuna smiješno je i govoriti, budući da je ona smanjena svega za 0,5 %, odnosno za 27 milijuna u ukupno planiranih 5,5 milijardi KM.

Mogući argument za tako malo smanjenje jeste da je došlo do preraspodjele sredstava unutar planiranih rashoda, ali to je već stari trik sa kojim se može pokriti bilo šta. Za ozbiljniju analizu bi bilo potrebno analizirati stavku po stavku, a za to vremena nisu dobili ni zastupnici koji će sutra morati glasovati o ovom prijedlogu, a kamoli mediji i organizacije civilnog društva.

Jedna od ilustrativnijih stavki svakako jesu putni troškovi, koji su u proračunu planirani u visini od skoro tri milijuna KM, odnosno 2,880,323 KM. To je svega dvjestotinjak tisuća maraka manje nego u posljednjoj ''normalnoj'' godini prije pandemije, jer je u 2019. za ovu namjenu izdvojeno 3,158,430 KM.

Budući da je pandemija ograničila putovanja i smanjila troškove za ovu namjenu, bit će zanimljivo pratiti gdje će se preusmjeriti ova sredstva, odnosno kako i na što će ona biti potrošena.

Nema ukidanja ''bijelog kruha''

Ono što će možda biti i najveći trn u oku svima koji se makar i površno upuste u analizu prijedloga proračuna većeg bh. entiteta za iduću godinu jeste pasus koji kaže: ''U 2021. godini planirana su sredstva za ispunjenje zakonske obaveze isplate plaća i naknada dužnosnicima (zastupnici, ministri, savjetnici) šest mjeseci nakon prestanka njihovog mandata ukoliko nemaju zasnovan radni odnos.“

Dakle, dok ljudi ostaju bez posla a vlada predviđa oporavak ekonomije na neprimjenjivim međunarodnim projekcijama, popularni bijeli kruh za političare i parlamentarce ostaje netaknut i njega ni pandemija ne može ugroziti.

Dok sredstava za cjepiva može, a i ne mora biti, za bijeli kruh se ne moramo brinuti.

Umjesto da se Novalić i njegova Vlada prilikom izrade proračuna osvrnuli oko sebe i pogledali kako stvari stvoje u njihovom dvorištu, oni su se pouzdali u podatke međunarodnih institucija koje ''projiciraju opravak i svjetske i europske ekonomije temeljen na projekciji završetka pandemije uzrokovane virusom COVID-19''.

I dok međunarodne institucije možda i imaju razloga projicirati oporavak globalne ekonomije na temelju očekivanog završetka pandemije uzrokovane virusom COVID-19, Novalićevi eksperti olako prelaze preko činjenice da oni sa tim oporavkom imaju veze otprilike koliko i sa očekivanim završetkom pandemije usljed cijepljenja u situaciji u kojoj se širom svijeta već uveliko provodi cijepljenje, dok oni još uvijek nisu u stanju odgovoriti na pitanje kad će cjepiva biti dostupna našim građanima.

Fadil se nada investicijama

Na osnovu ovih projekcija, u Obrazloženju Prijedloga Proračuna FBiH za 2021. godinu stoji sljedeće:

''Povećanje domaće proizvodnje uzrokovano bilo inostranom ili domaćom tražnjom će utjecati na poboljšanje standarda stanovništva putem novih zapošljavanja i povećanjem osobnih primanja. Oporavak ekonomije se temelji i na realizaciji definiranih sveobuhvatnih strukturnih reformi koje će omogućiti povećanje investicija kao drugog najvažnijeg unutarnjeg faktora ekonomskog rasta. U nadolazećem razdoblju se očekuje pojačan angažman na uspješnoj realizaciji reformi, kako bi se postigao strateški cilj odnosno članstvo BiH u EU.“

Ukratko, mirno spavajte – krize neće biti. Bit će neke bilo inostrane ili domaće tražnje koja će otvoriti nova radna mjesta, a plaće će porasti.

U kojem svijetu žive Fadil Novalić, Jelka Miličević i ostatak ekipe, slikovito govori i rečenica iz citiranog pasusa koja kaže kako će se ''oporavak ekonomije temeljiti i na stranim investicijama koje će privući njihove sveobuhvatne strukturne reforme“.

U onom stvarnom svijetu, Bosna i Hercegovina je u 2019. godini – dakle i bez pandemije – zabilježila pad direktnih stranih investicija od oko 250 milijuna KM u odnosu na 2018. godinu. Ukupan iznos direktnih stranih investicija u zadnjoj godini prije pandemije bio je svega 699 milijuna KM, od čega se 450 milijuna odnosilo na naftni, bankarski i trgovački sektor, tako da nije jasno u kakve investicije se Vlada FBiH uzda u godini ili godinama pred nama.

Ono u šta se, s druge strane, Novalićeva vlada tradicionalno uzda jesu krediti, pa tako federalni zastupnici u svojim javnim nastupima ističu kako su u proračun uplanirana i sredstva od MMF-a kojima se planira nadomjestiti pad poreznih prihoda.

Naravno, o proračunskim uštedama i korištenju situacije nastale pandemijom koronavirusa za radikalne zaokrete u pristupu potrošnji je iluzorno i govoriti.