Odluka o prijavi protiv Dodika: Kakvu poruku šalje Tužiteljstvo BiH?

Odluka Državnog tužiteljstva da nije počinjeno krivično djelo nakon prijave protiv sadašnjeg člana Predsjedništva Milorada Dodika, zbog prijetnji koje su upućene glasačima tijekom izborne kampanje 2018. godine, poruka su da ekonomsko uvjetovanje i prijetnje biračima mogu proći nekažnjeno, kažu sugovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Iz Transparency Internationala u BiH su naveli da su dobili konačnu odluku Tužiteljstva BiH o krivičnoj prijavi koju su uputili protiv lidera SNSD-a Milorada Dodika zbog prijetnji umirovljenicima i radnicima Rudnika i termoelektrane Gacko (RiTE) tijekom izborne kampanje 2018. godine, da će biti “izbačeni s posla” ako glasaju za kandidate opozicije, te umirovljenicima da će im biti uskraćena jednokratna pomoć ako ne glasaju za njegovu političku opciju.

Nezadovoljstvo

U odluci Tužiteljstva je zaključeno da u svemu nema elemenata krivičnog djela.

Transparency je ovaj slučaj prijavio još u izbornoj kampanji 2018. godine ali je, kako su priopćili, postupajući tužitelj odbio pokrenuti istragu uz obrazloženje da prijetnja nije konkretna, da predizborni govor nisu slušali samo radnici RiTE Gacko nego lica koja se ne mogu identificirati, da ''nije jasno kako može doći do izbacivanja s posla''. Transparency se žalio na ovakvu argumentaciju postupajućeg tužitelja, a glavnoj tužiteljici Gordani Tadić trebalo je skoro dvije godine da donese odluku o pritužbi, navode iz ove organizacije.

Glasnogovornik organizacije Srđan Traljić kaže kako nisu zadovoljni ovakvom odlukom Tužiteljstva, naročito jer se čekala dvije godine. Po mišljenju ove organizacije, Tužiteljstvo nije uzelo u obzir činjenicu da se radi o osobi koja ima političku moć i nalazi se na utjecajnom položaju te može da ostvari prijetnje.

''Dio gdje se tvrdi da onaj tko je prijetio nije mogao znati kako su radnici RiTE Gacko glasali, ako znamo da imamo sve prisutnije pojave kontrole izbornog procesa i da ocjene svih relevantnih međunarodnih institucija ukazuju na to, sa tog stanovišta mislim da nije na mjestu ta ocjena Tužiteljstva BiH'', kazao je Traljić.

On je istaknuo da po njihovom mišljenju i nije potrebno dokazivati kako su radnici i umirovljenici glasali, već je dovoljna činjenica da se radi o utjecajnoj osobi i da je ta prijetnja kod ljudi izazvala strah, odnosno osjećaj ostvarivosti tih prijetnji, a da Tužiteljstvo s te strane nije uzelo sve činjenice u obzir.

U odluci koje je donijelo Tužiteljstvo BiH stoji da se pritužba na naredbu o neprovođenju istrage Tužiteljstva BiH od 15. ožujka 2019. godine odbija kao neosnovana.

Istraga protiv Milorada Dodika neće biti provedena jer prema mišljenju Tužiteljstva BiH “ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba izvršila krivično djelo povreda slobode opredjeljenja birača”, koje se odnosi na utjecaj na birače silom ili ozbiljnom prijetnjom za šta je predviđena novčana ili kazna zatvora do tri godine.

Tužiteljstvo je navelo i da nije izvršeno ni bilo koje drugo krivično djelo propisano Krivičnim zakonom BiH.

Iz Tužiteljstva BiH nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar.

Goran Šimić, pravni ekspert i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta Vitez, smatra da osobe u javnom prostoru imaju veću odgovornost prema javnosti nego što to imaju obični građani, ali da se sve češće dozvoljavaju ponašanja poput Dodikovog.

''Kad član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kaže da će isključiti Banja Luci grijanje zato što su glasali za njegovog političkog oponenta, ja to ne doživljavam kao šalu. Ja to doživljavam kao ozbiljnu prijetnju'', kaže Šimić.

On smatra da to može ostaviti posljedice ne samo na političare već i građanstvo, jer se postavlja pitanje zašto građani trebaju poštovati odluke Ustavnog suda u BiH kad ih ne treba poštovati član Predsjedništva.

''Umjesto da javni organi štite interese građana i promoviraju jednakost građana, oni još više potenciraju nejednakost građana na način da štite one koji nisu smjeli kršiti odredbe zakone ove zemlje'', kaže Šimić.

''Ja vam mogu reći da sam ja tužitelj da bih ja odlučio na drugačiji način'', kazao je on.

Sloboda

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, objašnjava da Tužiteljstvo u Dodikovim izjavama nije vidjelo elemente iz krivične prijave, ali da se može govoriti o kršenju pravila ponašanja političkih sudionika u kampanji.

“On je sebe doveo u situaciju da kad nešto kaže da mu se ne vjeruje. Mi smo svjedoci, od referenduma pa nadalje”, rekao je Šehić.

U odluci Tužiteljstva BiH navedeno je da riječi koje je Dodik uputio na predizbornim skupovima u Ugljeviku i Gacku jesu “krajnje neprimjerene s aspekta korektnosti izražavanja i poštovanja prema drugim sudionicima u izbornom procesu”, ali da one kod prisutnih nisu izazvale ozbiljan strah niti su iste shvaćene ozbiljno.

''Uvidom u zapise sa tih skupova vidi se da su isti ispraćeni sa smijehom prisutnih i ovacijama te se može zaključiti da upućene riječi posjetitelji ovih predizbornih skupova nisu doživjeli ozbiljno niti su kod prisutnih izazvale strah. U tom smislu točni su navodi postupajućeg tužitelja koji se odnose na izostanak elemenata krivičnog djela u pogledu ozbiljnosti shvatanja riječi stavljanjem u izgled nekog zla”, stoji u odluci Tužiteljstva BiH.

U njoj se još navodi da je glasanje tajno, pa ni prijavljeni Milorad Dodik nije mogao znati kako su svi radnici RiTE Gacko iskoristili svoje glasačko pravo.

U Transparencyju smatraju spornim što Tužiteljstva BiH pri razmatranju prijave i njene krivičnopravne relevantnosti nije uzelo u obzir da je prijetnje izreklo lice koje je na istaknutom društvenom položaju i ima stvarnu političku moć.

“Na ovaj način se šalje poruka da će ekonomsko uvjetovanje i prijetnje biračima proći nekažnjeno”, smatraju u Transparencyju.