Nova Kajanova prijava zbog murala Slobodanu Praljku
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan podnio je treću kaznenu prijavu Državnom tužiteljstvu protiv nepoznatih osoba zbog postojanja osnovane sumnje kako su počinile izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog murala pravomoćno osuđenog ratnog zločinca na području Mostara.
Rodoč kao povod
U prijavi Kajan navodi novi mural posvećen Slobodanu Praljku u naselju Rodoč kod Mostara, piše Detektor. Sličan sadržaj kao u Rodoču, kako se navodi u prijavi, nalazi se još u pet naselja u okolici Mostara, te u mjestu Ortiješ, u kojem je 10. travnja evidentiran slučaj kada je "skupina građana" spriječila izvršenje naloga Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara i uklanjanje murala.
"Unatoč postojanju više desetaka sličnih sadržaja na području Mostara, uključujući i navedene konkretne lokacije, te višestrukim prijavama, nadležna tijela nisu pravodobno niti učinkovito postupala radi njihova uklanjanja, niti procesuiranja odgovornih osoba", stoji u prijavi.
Ovo je treća kaznena prijava koju je podnio Kajan, dok je u prethodne dvije iz studenoga prošle godine naveo specifične podatke na temelju snimaka, medijskih izvještaja te imena koja veličaju spomenici.
Iz Čapljine ne odgovaraju
"U Mostaru i Hercegovini nalazi se više od 100 murala pravomoćno osuđenim ratnim zločincima i na tisuće grafita s nacističkim, fašističkim i ustaškim oznakama - govorim o javnim površinama, o privatnim površinama u gradu Mostaru, diljem Bosne i Hercegovine, i na to pravosuđe i policija ne reagiraju, iako su dužni poštovati Ustav i zakone Bosne i Hercegovine", rekao je Kajan za Detektor.
On je putem Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine poslao 30 prijava inspekcijskim tijelima na različitim razinama vlasti.
Zastupnik Kajan uputio je i službena zastupnička pitanja Gradskoj upravi Čapljine, gradonačelnici i predsjedniku Gradskog vijeća "o nizu ozbiljnih i međusobno povezanih problema, među kojima je izostanak reakcije na veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca kroz murale i spomenike".
"Dosadašnja praksa gradonačelnice Čapljine Ive Raguž, koja uporno izbjegava dostavljanje odgovora na zastupnička pitanja, predstavlja izravno kršenje Poslovnika Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ali i Statuta Grada Čapljine. Posebno zabrinjava nepoznavanje institucija, gdje se u službenim dopisima zastupnici upućuju na nepostojeća tijela poput ‘Vijeća ministara Federacije Bosne i Hercegovine’", naveo je Kajan.
Zabrana veličanja ratnih zločinaca ili negiranja ratnih zločina uvedena je u zakonodavstvo izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko u srpnju 2021. godine.
