Njemački list: Plenković se preko hrvatske nacionalističke stranke HDZ miješa u politiku BiH

Početak pregovora Bosne i Hercegovine sa Europskom unijom mora biti povezan sa izjavom Milorada Dodika o lojalnosti državi BiH, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt.

"Ako u ožujku budu otvoreni pregovori sa Europskom unijom o integraciji (BiH – op. red.), onda oni moraju biti povezani s izjavom Milorada Dodika o lojalnosti državi BiH", rekao je u intervjuu za njemački Tageszeitung (Taz), visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt.

I dalje priprema autonomiju

Schmidt je na pitanje novinara Taza mogu li se, nakon proslave neustavnog 9. siječnja kao Dana Republike Srpske, još uvijek uzeti za ozbiljno prijetnje Milorada Dodika, predsjednika RS-a, o odcjepljenju, s obzirom na to da je oduševljenje za njega bilo veoma ograničeno, rekao: "To je vjerojatno najteže pitanje jer se tu može biti u pravu ili u krivu".

Schmidt dodaje kako on vidi da "Dodik i dalje priprema autonomiju kada je riječ o pravnom ustroju i kada je riječ o Izbornom zakonu". Sve to, kaže Schmidt za Taz, kulminira napadom na postojeće institucije države, Ustavni sud, pa i instituciju visokog predstavnika.

Na pitanje novinara Taza što će se dogoditi (ukoliko Dodik ne prihvati izjavu o lojalnosti državi BiH), Schmidt je rekao: "Svi žele pregovore i Dodik je to nedavno naglasio. A to znači, ako EU postavi uvjete, da oni onda moraju i biti ispunjeni – prije svega kada je riječ o temama kao što su funkcionalnost Ustavnog suda".

Uvjeti o kojima se ne može pregovarati

Moraju li uvjeti biti ispunjeni prije početka pregovora o učlanjenju ili je sve otvoreno, pitao je novinar Tageszeitunga?

Schmidt je rekao da polazi od toga kako će Dodik pokušati sklopiti "dilove (deals)" o ovom ili onom pitanju. "No, mora biti jasno, da postoje uvjeti, o kojima se ne može pregovarati. Tu spada Ustavni sud, tu spada funkcionalnost države, uključujući vanjsku politiku ali i prihvaćanje dosadašnjih zakona i propisa", rekao je Schmidt.

Schmidt je također odgovorio na pitanje postoji li crvena linija. "Kažem da se ostave Ustavnog suda, tu nema prostora za djelovanje, zakoni se moraju provesti. Pitanje pravne države, suradnja sa Europom, su sasvim u vrhu. Također mislim da se konačno moraju poštovati presude Europskog suda za ljudska prava, poput one u slučaju Sejdić i Finci, kao i druge neophodne promjene Ustava BiH".

Odluka Sejdić-Finci

Schmidt je za Dodika rekao kako je razvio autokratske strukture i da je mnogim ljudima u Banja Luci jasno da je on manipulirao rezultate na posljednjim izborima. Ukazao je i da "autokratske snage i strukture, koje se opiru svakoj promjeni u pravcu pravne države, ne postoje samo u RS-u". Ukazao je i kako se mora provesti odluka Sejdić-Finci kao i druge presude međunarodnih sudova.

Dodao je kako izborna prevara mora biti spriječena identifikacijom birača, koji su izgubili povjerenje. "Skepsa je velika i mi sada moramo nešto poduzeti", istaknuo je Schmidt za Taz i zaključio: "Naš je interes da se istinsko mišljenje ljudi ogleda i prenese i na politički ustroj".

Posjet Ursule von der Leyen

Austrijski Standard piše o posjeti Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije BiH, Kosovu i Srbiji. List piše da von der Leyen tamo boravi u pratnji nizozemskog premijera Marka Rutte, "koji želi postati generalni tajnik NATO-a", i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, "čija se vlada godinama miješa u politiku susjedne države (BiH)".

"To miješanje se prije svega događa preko hrvatske nacionalističke stranke HDZ, koja je na prošlim parlamentarnim izborima u BiH dobila 8,75 posto glasova, ali preko svoje konzervativne sestrinske stranke HDZ u Hrvatskoj ima znatan utjecaj na bosanskohercegovačku politiku unutar EU, ali također i na ured visokog predstavnika Christiana Schmidta", ocjenjuje Standard.

Lobiranje HDZ-a unutar EU

List dalje procjenjuje da je to uplitanje i "permanento lobiranje HDZ-a unutar EU i na Ured visokog predstavnika (OHR) dovelo do toga da EU i Schmidt žele provesti i već su proveli izmjene zakona po željama HDZ-a".

"Unutar EU-a se, pak, razmatra početak pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, što bi rezultiralo povećanjem novca iz fondova EU-a. Realna pristupna opcija još je međutim daleko s obzirom na to da pregovori s Crnom Gorom traju već dvanaest godina i jedva da se išta pomaklo. Rijetko tko na Balkanu vjeruje da je EU stvarno ozbiljna", piše Standard.

List piše da se za početak pregovora snažno zalaže Italija, ali da druge zemlje EU to koče jer je BiH ispunila samo neke od traženih uvjeta. "To ima veze i s postupcima (Milorada) Dodika i njegovog SNSD-a koji primjerice onemogućavaju imenovanje sudaca u Ustavnom sudu. Dodik želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu, a prostor Republike Srpske, koji su u ratu (1992.-1995.) etnički očišćeni i na kojem je počinjen genocid nad Bošnjacima, priključiti 'velikoj Srbiji'. Zbog toga mu je prije svega trn u oku zajedničko pravosuđe na državnoj razini", piše Standard.