Plenković nije htio u Predsjedništvo BiH zbog Komšića

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas će u Sarajevu, zajedno s nizozemskim premijerom Markom Rutteom i hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, održati sastanke sa predstavnicima bh. vlasti.

Premijer Hrvatske u Predsjedništvu BiH se nije pojavio na sastanku u Predsjedištvu kako bi izbjegao Željka Komšića, a službeno je objavljen i razlog.

Izbjegavao ga i prije

"Što se tiče sastanka s tročlanim Predsjedništvom BiH, konzistentna linija predsjednika Vlade je da se ne sastaje sa Željkom Komšićem, koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade jednako je postupio i prigodom radnih posjeta 2021. i 2023. godine - kada je održao sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda PS BIH. Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik Vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup", ističe se u reakciji predsjednika Hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.

Podsjetimo, čelnik HDZ-a BiH, Dragan Čović, u ponedjeljak je u Mostaru otkrio prijedlog izmjena izbornog zakona prema kojem bi se mijenjao izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

''Našli smo rješenje izravnog biranja člana Predsjedništva da se ne mijenja ništa iz RS, ništa se ne mijenja za člana Predsjedništva BiH iz FBiH za bošnjačkog člana Predsjedništva, a nakon onog dodatka za hrvatskog člana Predsjedništva kako sada stoji dodali smo uvjetnu kategoriju. Onaj koji pobijedi na listi Hrvata unutar FBiH morat će zadovoljiti da je pobijedio u bar tri županije koje su tamo definirane, ako nije u tri onda u bar dvije, ako ni u dvije onda u jednoj, a ako nije u niti jednoj onda je pobijedio tko je dobio najviše glasova'', naveo je Čović.

Amerika protiv

Rekao je kako je riječ o Srednjobosanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj, hercegbosanskoj i Posavskoj županiji. Od ovih pet županija, kandidat mora pobijediti u najmanje tri.

''Onaj tko pobjedi na listi Hrvata morat će zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri županije koje su tamo definirane, ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 posto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva'', pojasnio je Čović.

Na to je reagiralo američko veleposlanstvo BiH koje je priopćilo kako je pitanje provođenja odluka Europskog suda za ljudska prava ključno, te da se najistaknutija od tih odluka tiče izbora Predsjedništva BiH, što ne može biti regulirano samo izmjenama Izbornog zakona.