Devetog dana mjeseca ramazana muftija mostarski Salem-ef. Dedović boravio je u posjeti Medžlisu Islamske zajednice Konjic. U sjedištu Medžlisa muftija je održao sastanak s glavnim imamom Refik-ef. Delićem i tajnikom Jasminom Drpljaninom.
U hutbi koju je održao u Gradskoj džamiji muftija je govorio o ramazanu kao vremenu osobne i društvene promjene, naglasivši kako istinska promjena počinje od pojedinca, u skladu s kur’anskom porukom da Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok oni ne izmijene sebe.
Pozvao je vjernike da ramazansku disciplinu, odgovornost i posvećenost dobru prenesu i u svakodnevni život te da teže uzvišenim ciljevima, kloneći se beskorisnih rasprava i gubljenja vremena.
Muftija se osvrnuo na neutemeljene predrasude kojima se "pokušava narušiti slika Konjica" kao mirne, otvorene i prema svima dobronamjerne sredine, istaknuvši da je islam vjera mira te kako je sloboda vjere i uvjerenja jedno od temeljnih ljudskih prava zajamčenih ustavom Bosne i Hercegovine, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Općom deklaracijom o ljudskim pravima.
Naglasio je da se na takve pojave treba odgovarati smireno, argumentirano i dostojanstveno, čuvajući istinu te da "podmetanja i pokušaji diskreditacije neće i ne mogu proći".
Ukazao je i na "diskriminatornu praksu u pojedinim županijama u kojima vlast predvodi hrvatski politički koncept", gdje je prisutno naglašeno isticanje vjerskih obilježja u javnim ustanovama i prilagođavanje školskih kalendara vjerskim blagdanima jednog naroda, piše Preporod.info.
Podsjetimo, Mostarski krug uputio je otvoreno pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu i Uredu visokog predstavnika (OHR), tražeći da se isti standardi multietničnosti koji su spomenuti u slučaju naziva objekta "Srpska kuća" u Brčko Distriktu dosljedno primijene i na Mostar.
Naveli su kako u Mostaru i dalje postoje javne ustanove čiji su osnivači gradske vlasti, a koje u svom službenom nazivu sadrže nacionalne odrednice.
"Među njima su, primjera radi, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača i Hrvatsko narodno kazalište Mostar, ustanove koje se financiraju sredstvima svih građana Mostara", istaknuli su ranije iz Mostarskog kruga.
Zatražili su uklanjanje nacionalnog predznaka iz naziva ustanova.
"Očekujemo da naložite gradonačelniku i Gradskom vijeću Grada Mostara da donesu takvu odluku i ako to ne urade u razumnom roku, da je donesete, jer je OHR i nametnuo ovaj Statut. Kako bismo vam olakšali donošenje ispravne odluke, dužni smo napomenuti da je prije nekoliko godina ukinut naziv Bošnjačkog centra koji je postojao u gradu kao javna ustanova i danas nosi naziv Centar za kulturu Grada Mostara. Po istom principu tražimo da se usklade nazivi institucija s hrvatskim predznakom", naveli su iz Mostarskog kruga.
Na njihovo priopćenje reagirao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Kordić je u objavi na Facebooku napisao kako su pokušaji brisanja nacionalnih identiteta iz javnog prostora u prošlosti nanijeli veliku štetu te kako je temelj suživota upravo u međusobnom priznanju i poštovanju identiteta, a ne u njihovu negiranju.
Naveo je kako je Daytonski sporazum jasno je definirao konstitutivnost naroda, a naziv "hrvatski" u tom kontekstu ima svoje puno legitimno mjesto i tako će i ostati.
Iz Mostarskog kruga u odgovoru Kordiću su naveli kako je njihovo djelovanje "usmjereno isključivo protiv retrogradnih politika aparthejda i podjela".
Dodali su kako nitko Kordiću ne brani da gradi institucije i ustanove koje nose hrvatski identitet.
"Naprotiv – smatramo da svaki narod ima pravo na slobodno izražavanje svog identiteta. Ali to se ne može činiti prisvajanjem i prenamjenom gradske imovine koju su gradili i financirali svi građani Mostara – i Bošnjaci, i Hrvati, i Srbi, i svi ostali. Pretvaranje Doma kulture u Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača smatramo uzurpacijom zajedničke imovine svih građana. Imovina grada i županije je zajednička imovina svih građana i nitko nema pravo to uzurpirati za jedan narod", poručili su iz Mostarskog kruga.
Ova inicijativa izazvala je burne reakcije koje možete pronaći OVDJE.
