HAZU: Kome smeta hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini?
Inicijativa udruge "Mostarski krug", kojom se traži brisanje nacionalnog predznaka iz naziva javnih institucija u Mostaru, izazvala je burne reakcije u javnosti.
Među ostalima, na ovaj je prijedlog oštro reagirala i Hrvatska akademija za znanost i umjetnost (HAZU) u Bosni i Hercegovini.
Zadiranje u identitetske okvire
Iz HAZU-a BiH su za RTV HB poručili kako spomenuta inicijativa izravno zadire u identitetske i ustavne okvire, čime se u javnom prostoru iznova nameće pitanje – kome smeta hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini?
Podsjetimo, Mostarski krug uputio je otvoreno pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu i Uredu visokog predstavnika (OHR), tražeći da se isti standardi multietničnosti koji su spomenuti u slučaju naziva objekta "Srpska kuća" u Brčko Distriktu dosljedno primijene i na Mostar.
Naveli su kako u Mostaru i dalje postoje javne ustanove čiji su osnivači gradske vlasti, a koje u svom službenom nazivu sadrže nacionalne odrednice.
"Među njima su, primjera radi, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača i Hrvatsko narodno kazalište Mostar, ustanove koje se financiraju sredstvima svih građana Mostara", istaknuli su ranije iz Mostarskog kruga.
Traže usklađivanje?
Zatražili su uklanjanje nacionalnog predznaka iz naziva ustanova.
"Očekujemo da naložite gradonačelniku i Gradskom vijeću Grada Mostara da donesu takvu odluku i ako to ne urade u razumnom roku, da je donesete, jer je OHR i nametnuo ovaj Statut. Kako bismo vam olakšali donošenje ispravne odluke, dužni smo napomenuti da je prije nekoliko godina ukinut naziv Bošnjačkog centra koji je postojao u gradu kao javna ustanova i danas nosi naziv Centar za kulturu Grada Mostara. Po istom principu tražimo da se usklade nazivi institucija s hrvatskim predznakom", naveli su iz Mostarskog kruga.
Na njihovo priopćenje reagirao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Kordić je u objavi na Facebooku napisao kako su pokušaji brisanja nacionalnih identiteta iz javnog prostora u prošlosti nanijeli veliku štetu te kako je temelj suživota upravo u međusobnom priznanju i poštovanju identiteta, a ne u njihovu negiranju.
"Sretan sam što mogu reći kako sam, kao gradonačelnik, još od početka mandata bio pokretač nastanka prvo manifestacije Advent, umjesto dotadašnjeg hibridnog koncepta nazvanog 'Winter Village', a odmah potom i manifestacije Ramazan u Mostaru. Upravo taj postupak pokazuje kakvu politiku vodim – da svi, bez obzira na to što slave i komu se mole, svoje slavlje nazivaju pravim imenom i da ono bude poštovano onako kako pripada onima koji ga obilježavaju", poručio je Kordić.
Ozbiljne optužbe
Naveo je kako je Daytonski sporazum jasno je definirao konstitutivnost naroda, a naziv "hrvatski" u tom kontekstu ima svoje puno legitimno mjesto i tako će i ostati.
"Ne tražimo ni od koga da briše svoje prefikse – baš naprotiv, potičemo da ih svatko slobodno ističe. Jer istina je da živimo zajedno kao konstitutivni i ravnopravni narodi. To je poruka svima, pa tako i krugovima koji danas pokušavaju nametnuti drugačiju viziju", zaključio je Kordić.
Iz Mostarskog kruga u odgovoru Kordiću su naveli kako je njihovo djelovanje "usmjereno isključivo protiv retrogradnih politika aparthejda i podjela".
"Ovaj grad je slavio sve Božiće, Bajrame i Hanuke desetljećima – i prije Vas i bez Vas. Mostar je imao svoju multietničku tradiciju i duh zajedništva mnogo prije nego što su nam nametnute politike razgraničenja i podjela. S politikom koju Vi provodite dolaze retrogradne ideje, produbljivanje rovova, simbolička i stvarna razgraničenja, otvaranje bolnih tema na način koji dijeli, a ne miri. Svaki Vaš potez, nažalost, ostavlja dojam upravljanja gradom u duhu podjele, a ne integracije", istaknuli su iz Mostarskog kruga.
"Principi važe za sve"
Dodali su kako nitko Kordiću ne brani da gradi institucije i ustanove koje nose hrvatski identitet.
"Naprotiv – smatramo da svaki narod ima pravo na slobodno izražavanje svog identiteta. Ali to se ne može činiti prisvajanjem i prenamjenom gradske imovine koju su gradili i financirali svi građani Mostara – i Bošnjaci, i Hrvati, i Srbi, i svi ostali. Pretvaranje Doma kulture u Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača smatramo uzurpacijom zajedničke imovine svih građana. Imovina grada i županije je zajednička imovina svih građana i nitko nema pravo to uzurpirati za jedan narod", poručili su iz Mostarskog kruga.
Tvrde kako je Ured visokog predstavnika u BiH opravdano reagirao u slučaju osporavanja naziva Srpska kuća u Brčko Distriktu te očekuju "dosljedne primjere" i u Mostaru.
"Principi važe za sve ili ne važe ni za koga. Ne pada nam na pamet brisanje bilo čijeg identiteta – upravo suprotno. Zalažemo se da svatko slobodno ističe svoj nacionalni, kulturni i vjerski identitet. Ali ne na račun drugih, ne samovoljom i ne kroz jednostrane odluke koje produbljuju nepovjerenje. Grad Mostar nije vlasništvo jedne politike niti jedne stranke, nego svih njegovih građana", naveli su iz Mostarskog kruga.
Brisanje identiteta?
Na ove izjave reagirao je i Gradski odbor HDZ-a Mostar. Naveli su kako pojedini javni akteri traže uklanjanje prefiksa "hrvatski" iz naziva pojedinih javnih ustanova u Mostaru, među kojima su Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača i Hrvatsko narodno kazalište Mostar.
U objavi na društvenim mrežama istaknuli su kako je riječ o "pokušaju brisanja nacionalnog identiteta Hrvata iz javnog prostora" te naglasili kako su spomenute ustanove desetljećima nositelji kulturnog, društvenog i nacionalnog identiteta hrvatskog naroda u Mostaru.
Iz mostarskog HDZ-a poručili su kako je, umjesto rješavanja konkretnih problema građana, u fokus stavljeno pitanje uklanjanja hrvatskog predznaka iz naziva institucija. Takav pristup ocijenili su problematičnim, navodeći kako se pod pojmom "slobodarskog grada" ne može podrazumijevati brisanje identiteta.
"Sloboda – ali bez imena. Zajedništvo – ali bez identiteta. Multietničnost – ali samo deklarativno", stoji u objavi, uz poruku kako Mostar kao grad svih svojih građana mora imati prostor za svaki identitet, uključujući i hrvatski, bez potrebe za isprikom ili prilagodbom ideološkim vizijama neutralnosti.
