Lucović za Bljesak: Karaševski su Hrvati primjer revnosnog čuvanja svoga identiteta

U Rumunjskoj, prema neslužbenim podatcima sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2012. godine, živi oko 6.000 pripadnika hrvatske nacionalne manjine.

Hrvati u Rumunjskoj, poglavito Karaševski Hrvati predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu, koja živi na zapadu zemlje, u blizini grada Rešice u općinama Karaševo i Lupak.

Do danas su sačuvali svoj izvorni identitet zahvaljujući visokom stupnju svijesti o podrijetlu, ali i infrastrukturnoj izoliranosti spomenutih mjesta u kojima se najviše pripadnika hrvatske iseljeničke zajednice bavi ratarstvom i stočarstvom. Ono što ih posebno karakterizira jest korištenje materinjeg jezika (karaševsko narječje) na ulici i svakodnevnoj komunikaciji.

Hrvatska grančica žila kucavica rumunjskih Hrvata

Na poziv predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa (podrijetlom Rakićaka) Vinka Sablje, članovi Kulturno-športskog društva ''Rakitno'' protekloga vikenda posjetili su najveću zajednicu Hrvata u Rumunjskoj te, zajedno s folklornim društvima ostalih nacionalnih manjina (Grci, Slovaci, Nijemci, Česi…), sudjelovali na smotri folklora.

''U mjesto Karaševo u Karaš-severinskoj županiji Hrvati su doselili u 14. stoljeću, po svemu sudeći iz srednjovjekovne Bosanske države, a prvi put se spominju u zapisima iz 1299. godine. Danas u Karaševu živi oko 3.000 Hrvata, a ukupno ih u Rumunjskoj ima između 5.500 i 6.000'', istaknuo je u razgovoru za Bljesak.info Marko Lucović, mladi politolog iz Rakitna (Posušje) koji se sastao i razgovarao s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine.

Hrvatska Grančica, sa sjedištem u Karaševu, predstavlja krovnu udrugu Hrvata u Rumunjskoj prepoznatljivu po izdavanju dvojezičnog glasnika istoimenog naziva koji, kako vole reći, predstavlja ''glasnik zajedništva karaševskih i tamiških Hrvata u Rumunjskoj''.

''Može se reći kako je Hrvatska grančica žila kucavica rumunjskih Hrvata. Istu su do sada posjećivali svi hrvatski predsjednici (osim Franje Tuđmana), ministar Pavo Barišić, nakon njega i ministrica Blaženka Divjak te ostala politička elita iz Hrvatske, na čemu su posebno zahvalni'', ističe Lucović.

Hrvati uživaju sva prava u svojoj drugoj domovini

Usprkos dugim stoljećima i teškim uvjetima u kojima su obitavali, rumunjski su Hrvati uspjeli očuvati vlastiti nacionalni identitet, kulturu, običaje i katoličku vjeru. No, nakon devedesetih godina prošloga stoljeća intenzivno se odvija trend opadanja hrvatskog življa, što je potvrdio i zastupnik hrvatske nacionalne manjine u Rumunjskoj Giureci Slobodan Ghera u razgovoru s Lucovićem.

''Iako njihov broj rapidno opada, nakon razgovora s gospodinom Gherom mogao sam se uvjeriti kako Hrvati danas uživaju sva prava u svojoj drugoj domovini Rumunjskoj. Izuzetno su zadovoljni odnosom rumunjskih vlasti, kako prema njima tako i prema ostalim manjinama. Između ostalog, imaju i mogućnost školovanja na hrvatskom jeziku'', naglašava Lucović u razgovoru za Bljesak.info.

Dodaje kako se Rumunjska, u kojoj živi 15 različitih nacionalnih manjina, može uzeti kao eklatantan primjer države u Europi kada su u pitanju politike prema nacionalnim manjinama na čemu joj, posebno naglašava naš sugovornik, mnogi (ne)zavide.

''Ostao sam ugodno iznenađen i oduševljen onime što sam doživio u Karaševu i susretu s rumunjskim Hrvatima. Možemo se ugledati na Karaševske Hrvate kada je u pitanju obrana i čuvanje identiteta, kulture, vjere i običaja jednoga naroda u vremenu kada se isto nastoji relativizirati, obeščastiti i olako shvatiti. Karaševski su Hrvati primjer revnosnog čuvanja svoga identiteta'', zaključio je Lucović nakon susreta s Karaševskim Hrvatima.