Nova izborna rješenja moraju biti rezultat vizije budućnosti BiH

Tjedan koji je na izmaku na političkoj sceni u BiH obilježili su posjeti visokih političkih dužnosnika susjednih zemalja. Njihovi su radni posjeti protekli u susretima i razgovorima s političkim čelnicima triju konstitutivnih naroda te obilasku značajnih institucija u gradu Mostaru.

Okvir svih susreta bila je podrška europskom putu BiH i zalaganje za  osiguranje načela konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana u procesu izmjena izbornog zakonodavstva.

O reperkusijama spomenutih susreta i značaju istih u razgovoru za Bljesak.info govorio je prof. dr. sc. Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, izvanredni profesor, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld iz Zagreba.

Esencijalni interes je ulazak BiH u euroatlantske integracije

Prvog radnoga dana u Mostaru je boravila hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. U obraćanju novinarima istaknula je kako će Republika Hrvatska uvijek pružati aktivnu prijateljsku potporu BiH na njezinom europskom i euroatlantskom putu.

Hrvatska vanjska politika prema BiH konstantni je odraz unutarnjih političkih odnosa u Hrvatskoj, smatra naš sugovornik, upravo kao što i vanjska politika BiH, kako prema Hrvatskoj, tako i prema nizu drugih država, zrcali punu kompleksnost etničkih, političkih i interesnih odnosa unutar BiH.

„Postoje ozbiljne indicije koje ukazuju kako su (vanjske) politike pojedinih država jugoistočne Europe pod snažnim utjecajem, kako niza središta političkih moći unutar svojih država, ali isto tako i izvan matičnih država, što zasigurno značajno komplicira ionako već vrlo kompleksne odnose država u jugoistočnoj Europi“, smatra profesor Goran Bandov.

„Trenutačna hrvatska vanjska politika ima mogućnost izravnog utjecanja na europsku vanjsku politiku, no ako želi puni uspjeh svojeg angažmana, ta politika mora biti ostvariva kroz suradnju i u okvirima EU vanjske i sigurnosne politike kao i EU politike proširenja. Hrvatski esencijalni interes je ulazak BiH u euroatlantske integracije, što je vidljivo i u konstantnom hrvatskom zagovaranju tog procesa na EU susretima na najvišoj razini“, dodaje u razgovoru za Bljesak.info ovaj stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo.

Pri tome naglašava kako određeni dio EU država nije odviše sklon davanju prioriteta procesu proširenja EU na zemlje jugoistočne Europe, unatoč javno proklamiranom stavu, kojeg aktivno pronosi Europska komisija.

Političari moraju učiniti državu atraktivnijom za građane

U vrijeme kada se u BiH vode žestoke rasprave o promjeni izbornoga zakonodavstva, ministrica se na poseban način dotaknula važnosti izbora legitimnih predstavnika kao ključa opstojnosti Hrvata u BiH. Upravo na isto se pozivaju i hrvatski politički predstavnici i velika većina hrvatskih građana u BiH.

„Zaštita svakog pojedinog građanina je konačni cilj, kojem se mora težiti. Samo one države u kojima i onaj najranjiviji građanin postiže stvarni napredak jesu odgovorne demokratske države. Ne zrcali se demokracija provođenjem samo volje glasačke većine, nego i omogućavanjem zadovoljenja interesa skupina, koje nisu u većinskoj glasačkoj poziciji“, ističe profesor Bandov za Bljesak.info i dodaje kako svaka država na svijetu samostalno odlučuje koji će njezin ustavnopravni model biti.

„BiH se odlučila na parlamentarnu demokraciju s konstitutivnosti tri naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Upravo, između ostalog, i izborni zakoni moraju osigurati ravnopravnu reprezentativnost koju predviđa pozicija konstitutivnosti naroda. Naravno, moguće je i drugačije posložiti ustavnopravne odnose, ali za to je potrebno dobiti suglasnost svih aktera, što mi se u ovom trenutku čine ne odviše mogućim“, smatra naš sugovornik.

Bosanskohercegovačke političke elite, napominje Bandov, moraju odgovorno promisliti kako učiniti državu atraktivnijom za svoje građane, predlagati mjere koje bi vodile prema naprijed, nuditi im realnu ekonomsku i političku perspektivu, a ne iscrpljivati građane s promašenim istrošenim sukobima, koji nikome ne donose dobro, samo dodatno opterećuju već ionako komplicirane odnose.

„Jedini koji profitiraju iz takvih sukoba su upravo određene vođe političkih i interesnih skupina, kojima zapravo i nije interes da se BiH priključi europskih integracijama, jer bi to značilo i razgovor o pravim problemima kao što su pitanja vladavine prava, (ne)ovisnosti medija i pravosuđa, korupcije, nepotizma kao i ekonomskog osiromašenja građana“, ističe Bandov.

Međunarodna zajednica opet pokazala zanimanje za BiH

Kako politički čelnici teško dolaze do suglasja po pitanju izmjena izbornoga zakonodavstva, u javnosti se sve više šuška kako bi međunarodna zajednica (OHR) predvođena visokim predstavnikom u BiH mogla nametnuti izmjene izbornoga zakonodavstva, odnosno kako bi visoki predstavnik Valentin Inzko mogao ponovno aktivirati svoje tzv. bonnske ovlasti?!

Međunarodna zajednica je, kako smatra i naš sugovornik, nakon dužeg vremena opet vrlo zainteresirana za odnose u BiH. Taj interes se najjasnije očituje u nuđenju realne perspektive za priključenje Europskoj uniji. Pri tome se, naglašava Bandov, državama jugoistočne Europe, pa tako i BiH, nudi niz alternativa, ali je pridruživanje EU zasigurno najkvalitetniji rješenje za njihove građane, zbog mogućnosti radne i obrazovne mobilnosti, ali i viših standarda vladavine prava i sloboda, koje su implementirane u EU članicama od onih država, koje se nude kao alternativa EU.

„Prvenstveno se u toj geopolitičkoj praznini, koju je EU jedno vrijeme zapostavila, pojavljuje Rusija, Turska i Kina, kao i neke islamske zemlje poput Saudijske Arabije te Irana. Većina tih država su uspjele pronaći zagovornike u državama jugoistočne Europe, prvenstveno u nedostatku jasne vizije EU, te kroz njih ostvaruju svoje interese u području država jugoistočne Europe“, napominje Bandov u razgovoru za Bljesak.info.

Kada je riječ o ustavnopravnom i izbornom rješenja tiče, profesor Bandov ističe kako bi bilo poželjno da on bude rezultat, prvenstveno, vizije budućnosti BiH, koju će ponuditi političke elite BiH. No, ako to izostane, a pomoć međunarodne zajednice bude usmjerena u ostvarivanju ravnopravnosti svakog građanina i ravnopravnosti konstitutivnih naroda u izbornom zakonodavstvu, uvjerenja je kako će taj angažman međunarodne zajednice zasigurno biti u interesu i samih građana BiH.

„Čini se da možemo biti sigurni, kako politički gledano, pred BiH su vrlo izazovna vremena te će trebati puno odgovornosti i mudrosti kako bi se iznjedrila najkvalitetnija rješenja“, naglasio je.

Trilateralni sastanak kao simboličan moment

Nakon posjeta hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova, u utorak je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović sa svojim kolegama iz druga dva konstitutivna naroda u Mostaru na trilateralnom sastanku ugostio hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Iako se o temama trilateralnog susreta šturo govorilo u javnosti, problemi oko neriješenih graničnih sporova između država, položaj bosanskohercegovačkih Hrvata i spremnost na izmjene izbornog zakona koje će omogućiti ravnopravnu zastupljenost te zajednička suradnja na europskom putu BiH i Srbije teme su koje su praktički nezaobilazne na ovakvim susretima.

„U diplomaciji ovakvi susreti su prvenstveno odraz nekih konkretnih zadataka ili obilježavanja nekih povijesnih događaja, a sam susret je zapravo simboličan moment nakon iscrpnih pregovora nižih diplomatskih razina o konkretnim područjima ili temama oko kojih postoji potreba za javno prezentiranje usuglašenosti“, ističe Bandov.

U ovom slučaju, mišljenja je naš sugovornik, ostaje dojam kako su visoki državni predstavnici predlagali teme oko kojih ne postoji usuglašenost te kako je svaki pojedini pokrenuo temu, za koju procjenjuje da je za njega politički značajna.

„Ipak, treba biti pozitivnog stava što se susret uopće i dogodio, jer znamo da ga već jako dugo nije bilo, a međudržavni odnosi opterećuju i realni život građana svih država zastupljenih na skupu te se ovaj susret može gledati kao jedan u nizu, koji smjera ublažavanju različitosti državnih stavova“, zaključio je ovaj stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo u razgovoru za Bljesak.info.