Mladić koji istinski vjeruje u bolje sutra: Sramota je ne poznavati prvog susjeda

Jozo Kolobarić je apsolvent sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Za sebe će reći kako je čovjek humanističke provenijencije zainteresiran najviše za pitanja ekologije, religija suvremenog svijeta uključujući ponajviše aspiracije prema međureligijskom dijalogu, kulturne antropologije i kulture identiteta. No, pored znanstvenih afiniteta, posebnu radost mu budi i kazališna scena na kojoj javno djeluje već deset godina.

Približno ovako bi ukratko mogli predstaviti 26-godišnjeg Jozu Kolobarića iz Posušja koji u svojoj lokalnoj zajednici mlade sugrađanine educira o ekologiji, prirodi i društvu u okviru projekta kojeg vodi ispred Vijeća mladih Općine Posušje. Iako je spomenuta nevladina organizacija još 2013. godine pokrenula ekološke akcije uklanjanja divljih deponija, čišćenja i podizanja ekološke svijesti u ovom hercegovačkom gradiću podno Radovnja, kojima je od početka rukovodio s nebrojenim mladih ljudima, Jozo Kolobarić je početkom ove akademske godine krenuo i s edukativnim dijelom ove akcije.

„Svrha i cilj su obrazovati mlade ljude, u ovom slučaju posuške osnovnoškolce, podizati razinu njihove ekološke i životne svijesti, te s djecom razgovarati. Nakon iskustva u praksi s ekološkim akcijama, obrazovni karakter se sam po sebi nametnuo kao nasušna potreba“, ističe Jozo Kolobarić na početku razgovora za Bljesak.info.

Oko 800 učenika prošlo je njegove edukacije

Ovaj mladi entuzijast, zanesenjak u znanstvena istraživanja i rješenja, ljubitelj mudrosti - istinski vjeruje u bolje sutra. Svoje edukacije provodi u skladu sa Strategijom Općine Posušje i Lokalnim ekološkim akcijskim planom (LEAP) Općine Posušje, kao strateškim dokumentom čiji je dugoročni plan djelovanje na polju zaštite i unaprjeđenja okoliša u okvirima razvoja općine, usvojenim u proljeće ove godine. U oba dokumenta, u swot analizi, za rješavanje problema stavljen je obrazovni dio kada je u pitanju ekologija Posušja.

„Ne treba izostaviti činjenicu kako je općinski načelnik Branko Bago objeručke prihvatio ovaj projekt i podržao ga. Posebno moram istaknuti ravnatelja osnovne škole, gospodina Zvonimira Širića, čija je suradnja na visokoj i profesionalnoj razini. Dakle, radi se o integriranoj suradnji Vijeća mladih, općinskih vlasti i osnovne škole“, nadovezuje se Kolobarić na priču o svojim aktivnostima u rodnom mjestu.

Sve edukacije osobno drži uz pomoć prezentacija, fotografija, odnosno vizualnog efekta koji, kako kaže, posebno ostavlja dojam na djecu. Kroz njegova predavanja, koja drži u posuškoj osnovnoj školi, do sada je prošlo oko 800 učenika od prvog do šestog razreda. Kako se bliži Božić te su u tijeku završni testovi i zaključivanje ocjena, stariji razredi te područne škole će proći njegova predavanja poslije Nove godine.

„Iskustva su odlična, djeca pokazuju velik interes, javljaju se, komentiraju, daju primjere i prijedloge. Mogu reći kako sam jako zadovoljan našom interaktivnom nastavom. Pa, edukacije i jesu tu da razgovaramo, a ne da slijepo sjedimo i nabrajamo činjenice. Djecu putem ovih edukacija učim kritički promišljati“, objašnjava Kolobarić u razgovoru za Bljesak.info i priznaje kako ga redovito kontaktiraju nastavnici, učitelji i roditelji, te nude svoju pomoć na raspolaganje.

Empatijska civilizacija

Kolobarić sve svoje aktivnost provodi pod sloganom – za empatijsku civilizaciju, jer mi smo trenutačno, kako ističe naš sugovornik, civilizacija, konflikta, neuvažavanja, netolerancije, neznanja itd. Napominje kako o sebi mislimo kao o bogomdanim pojedincima punim zapaprenog ega.

„O tome kakva smo još civilizacija viđamo iz dana u dan, pa neka se svatko osvrne oko sebe i zaključi. Kako sam u širokobriješkoj gimnaziji prethodnih tjedana držao predavanja iz kulture religija, za koji smatram kako bi trebao postati obveznim predmetom u školama i fakultetima, držim do stajališta kako je empatija prijeko potrebna u ovom svijetu. Dakle staviti se u kožu Drugog i drugačijeg. Zašto to govorim? Pa upravo iz razloga što je 21. stoljeće stoljeće religija, ideologija, svjetonazora, identiteta, a živimo u glokalnom svijetu, globalno je lokalno, a kao sociolog smatram kako je sramota danas, u dubu informacija, a tako malo znanja, ne poznavati prvog susjeda, počevši od BiH, pa nadalje“, poručuje Kolobarić u razgovoru za Bljesak.info.

Kao što je blagopokojni papa Ivan Pavao II. govorio u džamiji u Damasku 6. svibnja 2001. godine, Kolobarić smatra kako moramo stvarati svjetsku obitelj. Zaključuje kako je papa Ivan Pavao II., kao prvi papa koji je posjetio džamiju, zapravo napravio povijesni ekumenski iskorak, upravo za empatijsku civilizaciju.

Iako trenutačno ne zna u kojem će smjeru krenuti njegova karijera, Kolobarić sebe vidi kao javnog djelatnika. Kao svršeni sociolog želi se nastaviti baviti religijama svijeta i raditi na međureligijskom dijalogu, demistificirati ono što je kontaminirano, kao i na polju kulture identiteta.