Lista za Strasbourg bez Hrvata: Postaje li diskriminacija pravilo?

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pripremilo je listu od tri kandidata za budućeg suca Bosne i Hercegovine u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, koji bi trebao zamijeniti suca Farisa Vehabovića. Ta se lista upućuje Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, koja donosi konačnu odluku o izboru.

Na listi se nalaze Mahir Muharemović, Predrag Rosavljević i Svjetlana Milišić-Veličkovski.

Bez Hrvata na listi

Ono što je posebno indikativno i zabrinjavajuće jest činjenica da se među tri kandidata ne nalazi niti jedna osoba koja se izjašnjava kao pripadnik hrvatskog konstitutivnog naroda.

Prema neslužbenim informacijama, član Predsjedništva BiH Željko Komšić podržao je kandidaturu Svjetlane Milišić-Veličkovski, koja se navodno izjašnjava kao ''ostala''. Time se još jednom potvrđuje obrazac političkog djelovanja u kojem se Hrvati sustavno isključuju, dok se istodobno formalno pozivanje na ''građanski'' koncept koristi kao paravan za njihovo uklanjanje iz stvarnih procesa odlučivanja.

U ocjenjivanju sudjelovao član DF-a

Apsurd cijelog postupka dodatno produbljuje činjenica da je u Povjerenstvu za izbor bio i Albin Zuhrić, član Demokratske fronte, osoba koja uopće nije pravnik, ali je sudjelovala u ocjenjivanju tko bi trebao biti kandidat za Europski sud za ljudska prava – jednu od najviših pravosudnih institucija u Europi.

Vrijedi podsjetiti da je prije suca Farisa Vehabovića sudac ispred Bosne i Hercegovine bila Ljiljana Mijović, ugledna profesorica iz Banje Luke. Do danas, međutim, nikada nijedan sudac iz BiH pred ESLJP-om nije bio osoba koja se izjašnjava kao pripadnik hrvatskog naroda, a sve je izvjesnije da će tako i ostati. Više nemaju mogućnost ni da budu kandidati.

Posebno je važno naglasiti da su se na javni natječaj prijavili i istaknuti pravni stručnjaci hrvatske nacionalnosti, s relevantnim međunarodnim iskustvom i stručnim referencama. Unatoč tome, za njih očito nije bilo mjesta ni na listi od tri kandidata.

Ne radi se o slučajnosti

Ovakva praksa više se ne može tumačiti kao slučajnost ili tehnički propust. Riječ je o kontinuiranom kršenju ustavnog načela konstitutivnosti naroda, ali i o političkom obrascu koji poprima obilježja sustavne netrpeljivosti, pa i otvorene mržnje prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Hrvatima se danas ne uskraćuje samo realna mogućnost izbora, ne nameću im se samo predstavnici, nego čak im se uskraćuje elementarno pravo da budu i kandidati.

Još jednom se potvrđuje da Predsjedništvo BiH u praksi funkcionira kao predsjedništvo dvaju konstitutivnih naroda, Bošnjaka i Srba, dok se treći konstitutivni narod sustavno isključuje. Time se diskriminacija Hrvata u BiH ne samo nastavlja, nego se dodatno institucionalizira, uz poruku da za njih nema mjesta ni ondje gdje bi profesionalni kriteriji trebali biti jedini relevantni, prenosi Dnevnik.ba.