Krišto: Izmjena Izbornog zakona nema alternativu, narušena je jednakopravnost naroda

Predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) ističe da u tom najvišem zakonodavnom tijelu u državi svjedočimo poplavi zastupničkih inicijativa koje su utemeljene na populizmu i prikupljanju dnevnopolitičkih poena.

U razgovoru za Fenu ocijenila je da upravo to onemogućuje konstruktivne rasprave i funkcioniranje parlamenta kao i obavljanje temeljne zakonodavne zadaće.

Kada je u pitanju odnos između članova Kolegija Doma u kojem su osim Krišto još i Nebojša Radmanović (SNSD) i Denis Zvizdić (SDA), napominje da u tom tijelu rade unutar njihovih Poslovnikom i Ustavom definiranih nadležnosti.

Ulažemo maksimalne napore da sve odluke koje su u našoj nadležnosti donesemo jednoglasno jer donošenje odluka konsenzusom jedini je mogući način normalnog funkcioniranja Kolegija inače odluka nema i moraju se donijeti na drugi način na Proširenom Kolegiju ili na sjednicama Doma, pojasnila je Krišto.

Smatra da bi to trebao biti model donošenja odluka jer bi tada bilo prisutno uvažavanje svih, a onda bi svi ulagali i dodatne napore da bi se osigurala prohodnost neophodnih odluka.

(ne)stabilna većina

Na pitanje postoji li u tom Domu stabilna parlamentarna većina, Krišto kaže da za razliku od Kolegija gdje se odluke donose temeljem konsenzusa, većina u Zastupničkom domu razlikuje se od sjednice do sjednice ili od točke do točke dnevnog reda.

Nažalost, dio parlamentarne većine koja je formirala Vijeće ministara BiH često je jezičac na vagi koji daje prostora populističkim inicijativama, a nerijetko i sami nasjedaju na taj populizam, mišljenja je Krišto.

Ako se tome doda i donošenje određenih odluka koje nemaju zakonsko utemeljenje, kaže Krišto, kao što je imenovanje članova Središnjeg izbornog povjerenstva ali i druge odluke, takav način funkcioniranja izravno šteti prije svega Bosni i Hercegovini kao demokratskoj državi koja je uspostavljena na principima tri konstitutivna naroda i drugih koji u njoj žive, piše Fena.

U intervjuu za Fenu Krišto se osvrnula i na obveze Parlamentarne skupštine BiH u smislu ispunjavanja 14 prioriteta koje je pred BiH stavila Europska komisija za dobivanje kandidatskog statusa, kazavši da sve što se tiče zakonske legislative u obvezi je upravo Parlamentarne skupštine.

Dodaje da bi se prijedlog Zakona o javnim nabavama, koji priprema Vijeće ministara, uskoro trebao naći u parlamentarnoj proceduri, ali naglašava da bi se i sve ostale zakone, obzirom da se radi o sustavnim zakonima koji su potrebni, trebalo pripremati Vijeće ministara.

O Izbornom zakonu

Parlamentarna skupština BiH onda može, razmatrajući zakone u redovnom zakonodavnom postupku, ponuditi poboljšanja zakonskih rješenja i doprinijeti ispunjavanju svih ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije i ubrzanja europskog puta, kao i dobivanja kandidatskog statusa.

No, nikako na način da pojedini zastupnici preuzmu ulogu i nadležnosti izvršne vlasti, konkretno Vijeća ministara predlažući zakonska rješenja, naglasila je Krišto.

Krišto je sudjelovala i na sastanku delgacija HDZ-a i SDA-a kada je dogovoreno da se oforme tri radne grupe koje bi trebale riješiti otvorena pitanja unutar BiH, a tiču se izmjena Izbornog zakona, rješavanja pitanja na razini Federacije BiH te ispunjavanja uvjeta BiH na putu ka Europskoj uniji.

Potvrdila je da će ona biti jedna od članica radne grupe koja će pregovarati o izmjenama Izbornog zakona, a u kojoj će u ime HDZ-a biti još Bariša Čolak, Josip Merdžo te predsjednik stranke Dragan Čović. Pojašnjava da su dogovorom predviđeni rokovi u kojima bi se trebala ponuditi usaglašena rješenja o legitimnom predstavljanju u Predsjedništvu BiH i Domu naroda, kao i provedba odluka Europskog suda za ljudska prava.

U određenoj fazi moraju biti uključeni i politički predstavnici sva tri konstitutivna naroda, jer to nalaže i Ustav BiH, ali i da bi se osigurala prolaznost zakona u parlamentarnoj proceduri, pojasnila je.

Također, Krišto napominje da će se i unutar Parlamentarne skupštine ići na formiranje Interresorne radne grupe koju bi činili predstavnici PSBiH i Vijeća ministara te bi se paralelno radilo i na ispunjavanju svih drugih uvjeta koji su i prioritet na europskom putu, a tiču se izborne reforme.

Nema alternative

Na pitanje šta se konkretno očekuje od izmjena Izbornog zakona, Krišto kaže da tu nema alternative jer izmjene izbornog zakonodavstva moraju biti imperativ za sve kako bi se prije 2022. godine, kada će biti održani Opći izbori u BiH, s jasnim pravilima zakoračilo u izborni proces.

Stoga naglašava da se to odnosi na izmjene Izbornog zakona kojima se u potpunosti implementiraju odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, kao i odluke Europskog suda za ljudska prava, a koje su nužnost i prioritet, ali i najaktualniji problem na koji se potrebno fokusirati.

To je potrebno jer je u tom dijelu narušena jednakopravnost tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, stava je Krišto koja dodaje da je pred interresornom radnom grupom zadatak da popravi i ostale stvari koje se odnose na Izborni zakon, a koje se moraju riješiti.

Tu, prije svega, misli na implementiranje preporuka GRECO-a (Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Europe), ODIRH-a (Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) i Venecijanske komisije o zaštiti i unaprijeđenju kvalitete integriteta i transparentnosti izbornog procesa.

Kako je zaključila u intervjuu za Fenu, to je potrebno učiniti kako bi se izborni proces što više uskladio s europskim standardima i unaprijedila demokratizacija zbog čega predsjedavajuća Predstavničkog doma PSBiH Borjana Krišto vjeruje i očekuje da će svi imati dovoljno političke mudrosti da to pitanje riješe najkasnije do lipnja ove godine.