Konaković: Povratak državljana s Bliskog Istoka ide dobro, nema plaćanja karata

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković obratio se medijima nakon današnje sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, govoreći o neusvajanju odluke o zaštiti domaće proizvodnje u metalnoj industriji, povratku državljana s Bliskog istoka te odluci Bosne i Hercegovine da bude kosponzor rezolucije kojom se osuđuju iranski napadi na države Vijeća za suradnju u Zaljevu i Jordan.

Govoreći o odluci koja nije usvojena, Konaković je istaknuo kako je riječ o ozbiljnoj temi te kako nitko ne dovodi u pitanje dobru namjeru i potrebu da se pronađe odgovarajuće rješenje, ali je upozorio na moguće posljedice uvođenja taksi.

"To je jedna ozbiljna tema, zaista. Ne sumnjamo kako su namjere dobre i kako mora doći do nekog rješenja, ali zanemaruju se neki drugi mogući učinci uvođenja ovih taksi. To su učinci koji bi linearno, u već vrlo teškom gospodarskom ozračju zbog energetske krize, mogli dodatno povećati troškove izgradnje, gradnje, cijena stanova, a posredno i drugih poskupljenja u Bosni i Hercegovini.

Slažemo se kako treba zaštititi interese domaće proizvodnje, ali se isto tako moraju poštovati međunarodni ugovori. Pitali smo zašto nekim zemljama koje nama nisu uvele takse i mi uvodimo te takse. Na ta pitanja trebaju nam konkretniji odgovori kako bismo na narednoj sjednici išli prema ovom rješenju", rekao je Konaković.

Povratak državljana iz kriznog područja

Konaković je govorio i o povratku državljana Bosne i Hercegovine s Bliskog istoka, istaknuvši kako je zračni promet u toj zoni bio vrlo intenzivan, što ranije nije bio slučaj.

"Velik broj naših državljana vratili smo preko Mehanizma civilne zaštite Europske unije i preko suradnje s našim susjedima. Ostalo nam je ukupno nekih 200 ljudi, od kojih je 30 turista, za koje smo već za 18 ili 19 pronašli rješenja i bit će narednih dana kod kuće.

Doslovno nam je ostalo desetak naših ljudi na tom području koje ćemo u narednim danima vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Sada se postavlja pitanje rezidenata. Javio se određen broj ljudi koji ondje rade. Događa se kako oni izraze volju za evakuacijom, ali kada im javimo neki termin, oni uglavnom odbijaju.

To se mijenja svaki dan, ali mogu reći kako je ostao jako mali broj ljudi i sve to uz 0 konvertibilnih maraka utrošenih od onih 800.000. Kada smo već uspjeli ovako velik broj ljudi ukrcati na zrakoplove, za taj manji broj ljudi nema osnove da šaljemo čarter letove koji su svakim danom sve skuplji", rekao je.

Dodao je kako je Vijeće ministara izmijenilo odluku kako bi bilo omogućeno korištenje komercijalnih linija i kupnja karata.

"Ovdje smo, naravno, slušali i glas javnosti – zašto bi država kupovala karte onima koji sebi mogu kupiti karte? O svakom detalju smo brinuli. Akcija ide odlično, bolje nego što smo mislili i mislim kako potrebe za čarter letovima neće biti. Ne daj Bože veće eskalacije, taj novac možemo koristiti tada. Kako sada stvari stoje, vratit ćemo sve naše državljane uz ekstremne napore naših uposlenika", rekao je Konaković.

Rezolucija o iranskim napadima i političke poruke

O odluci Bosne i Hercegovine da bude kosponzor rezolucije kojom se najoštrije osuđuju iranski napadi na države Vijeća za suradnju u Zaljevu i Jordan, Konaković je kazao kako je riječ o važnoj temi koja, prema njegovim riječima, pokazuje stanje na političkoj sceni Bosne i Hercegovine.

"Ovo je jedna vrlo važna tema koja osvjetljava stanje na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine veleposlaniku Lagumdžiji, otkad je u mandatu, nije dalo nalog ni za kakvo postupanje, nikada. Rezolucije koje smo usvajali bile su rezultat moje izravne instrukcije kako da postupa. Jučer je bio jedan od najdinamičnijih dana koje smo imali u ministarstvu.

Pratili smo od prvog trenutka sadržaj rezolucije, a kasnije i koje zemlje kosponzoriraju rezoluciju. Postoje dvije skupine zemalja – jedna koja je kosponzorirala, a u njoj su sve zemlje Europske unije i sve zemlje regije. U njima su naši strateški partneri i stalne članice Vijeća sigurnosti. Vodeći računa o svom interesu i sadržaju rezolucije, odlučili smo biti kosponzori. Oni koji to nisu jesu Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i većina zemalja koje su glasale protiv rezolucije o Srebrenici", rekao je Konaković.