Konaković i Mehmedović pozivaju se na analize zaposlenih, Bunoza upozorava na Ustav

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović ocijenili su kako je, na temelju podataka i stručnih analiza, potrebno sagledati zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama BiH, upozoravajući na političke zlouporabe pitanja legitimnog predstavljanja i posljedice koje neravnopravna zastupljenost može imati na funkcioniranje države.

Poručili su to povodom početka konferencije "Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama u Bosni i Hercegovini", koja se u petak održava u Sarajevu.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je važnom činjenicu institucionalnog otvaranja rasprave o pitanjima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja, temama koje se, kako je kazao, u BiH često koriste za podgrijavanje političke atmosfere, posebno u predizbornim razdobljima.

"Osim onih koji to rade u BiH, sve je primjetniji utjecaj i drugih zemalja", rekao je Konaković.

"Izlaženje u susret"

Istaknuo je kako je Rezolucija o Hrvatima u BiH, usvojena u Hrvatskom saboru, kojom se poziva na formiranje hrvatske izborne jedinice, možda bila okidač za vraćanje u okvire argumentacije i definiranje, prije svega, pojmova koje neki zloupotrebljavaju u BiH, a to su konstitutivnost i legitimno predstavljanje.

Konaković je kazao kako se zahtjev hrvatskih političkih predstavnika odnosi na način izbora člana Predsjedništva BiH te je riječ o pitanju koje je, prema njegovu mišljenju, potpuno ustavno i zakonito.

Izjavio je kako je i ranije postojala spremnost da se, imajući u vidu da su Hrvati najmanji konstitutivni narod u BiH, "iziđe ususret" određenim zahtjevima koji se odnose na njihovo političko pozicioniranje.

"Ali danas onda imate one koji sve to pogaze, ne cijene i ne razumiju, a problematiziraju jedno pitanje i onda se grubo miješaju u ustavno uređenje Bosne i Hercegovine", naglasio je.

Ustav i postotna zastupljenost

Ukazao je i na način raspodjele rukovodećih funkcija na državnoj razini, navodeći da u 36 institucija Bosne i Hercegovine rukovodeće pozicije pripadaju predstavnicima triju konstitutivnih naroda prema načelu 12-12-12.

"Pitam zašto? Nigdje nije propisano. Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže kako će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o postotnoj zastupljenosti?", upitao je Konaković.

Najavio je kako će tijekom konferencije biti napravljena i usporedba između stanja u županijama u kojima vlast predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i drugim županijama.

Naglasio je da cilj današnje rasprave nije produbljivanje političkih sukoba, nego usmjeravanje dijaloga prema pronalaženju mogućih rješenja i otvaranju tema koje se odnose na bitne probleme. Poručio je kako će odgovor ponuđen tijekom konferencije biti institucionalan, služben i utemeljen na stručnim argumentima.

Što je "Antibosansko" ako se govori o Bosni i Hercegovini

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović ocijenio je kako su pitanje etničke zastupljenosti i rad institucija BiH pod znatnim utjecajem političkih aktera, koje je okarakterizirao kao "antibosanske".

Naveo je kako će se na temelju analiza i precizno utvrđenih podataka moći sagledati položaj konstitutivnih naroda u procesu funkcioniranja institucija BiH te utvrditi u kojoj mjeri sudjeluju u njihovu radu.

Istaknuo je kako bi konferencija trebala pokazati kakav odnos susjedne države imaju prema političkim akterima u BiH koje smatra njihovim političkim "posrednicima", navodeći kako oni djeluju suprotno interesima države Bosne i Hercegovine.

Slabljenje najbrojnijeg naroda

Mehmedović je naglasio kako cilj nije prebrojavanje etničke pripadnosti građana, nego ukazivanje na, kako je naveo, problem slabljenja političkog i društvenog utjecaja najbrojnijeg naroda u BiH.

Upozorio je kako bi takvi trendovi mogli imati ozbiljne posljedice za političke prilike u zemlji, uključujući dodatnu radikalizaciju političke scene, otežano funkcioniranje institucija te mogućnost potpunih blokada u njihovu radu.

Bunoza: Ustavna je obveza da institucije odražavaju sastav konstitutivnih naroda i sve različitosti BiH

Sasvim je pogrešno o “ravnopravnosti konstitutivnih naroda” raspravljati na temelju (selektivne) analize zaposlenih u institucijama, objavio je na svom X profilu Ministar pravde BiH Davor Bunoza.

Naglasio je kako je ustavna obveza da institucije odražavaju sastav konstitutivnih naroda, kao i sve različitosti BiH.

"(Ne)ravnopravnost konstitutivnih naroda ogleda se u mogućnosti njihova učinkovitog sudjelovanja u procesu donošenja političkih odluka na svim razinama vlasti, bez dominacije jednog ili dvaju konstitutivnih naroda u tijelima u kojima se te odluke donose (Ustavni sud BiH, t. 60. Odluke U-5/98 i t. 29. Odluke U-3/17.)", napisao je Bunoza.