Komšić: Srebrenica je mrlja na savjesti najnaprednijeg dijela svijeta

''Da se u mojoj državi krajem prošlog stoljeća nisu ponovila sva ona zla i stradanja koja su se dogodila u Drugom svjetskom ratu ostavivši nesagledive posljedice, ustvrdio bih da je sjećati se lako, ali s obzirom na preživljeno to danas ne mogu reći. Sjećati se, to je teško pa iako je teško, neophodno je''.

Kazao je to danas član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u obraćanju na komemorativnom skupu u Crkvi sjećanja u Berlinu upriličenom povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

''Imajući u vidu da je pojam sjećanja, kao društveni institut, ono što nas je danas okupilo, trebamo se prisjetiti žrtava užasnog terorističkog napada koji se prije četiri godine, nedaleko od ovog mjesta dogodio u okviru Božićnog sajma, kada je ubijeno dvanaest nedužnih ljudi'', kazao je Komšić.

Takva užasna manifestacija zločina počinjenog iz bezumlja i mržnje, za one koji dolaze iz BiH nikako ne može ostati neprimijećena, istaknuo je, i ne može olako biti zaboravljena, jer su bezumlje i mržnju građani BiH krajem prošlog vijeka osjetili na svojoj koži.

''Bio je to, nažalost, dokaz da zlo nije tek tako prolazno, i da se vraća čak i onda kada mu se najmanje nadate'', naglasio je Komšić i dodao da je zaborav prvi preduvjet za ponavljanje zla, a sjećanje na zlo prvi preduvjet tome da se ono nikada ne ponovi.

Naglasio je da građani BiH ne mogu, neće niti žele zaboraviti ono što im se dogodilo jer kada bi na to pristali dali bi za pravo onima koji su BiH željeli uništiti i pri tome čitav jedan narod istrijebiti s lica zemlje.

Kako je podvukao, Srebrenica je zapravo samo centralna točka bosanskog genocida, odnosno zločinačke operacije vođene protiv BiH i njenih građana, od početka do kraja agresije, od 1992. do 1995. godine, jer su isti ili slični zločini počinjeni u drugim gradovima BiH sa istom namjerom i sa istim ili sličnim genocidnim posljedicama.

''Ipak Srebrenica je ta koja je za svijet ostala upamćena kao crna točka suvremene povijesti, mrlja na savjesti najnaprednijeg dijela svijeta i civilizacije. Za BiH i najveći dio njenih građana ona je temeljno određenje njene sadašnjosti i određenje života nekoliko generacija ljudi'', podvukao je.

Kazao je i da su relevantne presude međunarodnih i domaćih sudova tek jednim malim dijelom zadovoljile pravdu, premda te presude teško mogu biti neka naročita duševna satisfakcija za žrtve genocida one su ipak samo naučni doprinos povijesti i istini o činjenicama o kojima danas ne može i ne smije da bude nikakvih pregovora, jer se o činjenicama ne pregovara.

Međutim, pojedini, dodaje Komšić, i u bh. susjedstvu, koji za genocid nose odgovornost, kao da još uvijek očekuju da žrtva pruži ruku zločincu uime neke ugodnije budućnosti - umjesto da zločinac klekne pred žrtvom uime pravedne i mirne budućnosti.

''Nemamo pravo da tako danas postavljamo stvari, nemamo na to pravo kao ljudi, jer ne možemo praštati uime ubijenih i njihovih obitelji, nemamo pravo ni kao napredno društvo jer nasilje ne smije biti vrijednost i put koji se isplati'', stava je Komšić.

Podsjetio je da su žrtve genocida toliko puta pokazale spremnost na pomirenje te da ta spremnost naprosto fascinira što se naročito vidi kod onih koji su pretrpjeli najveće i najteže gubitke.

Njima je pomirenje drago, ali im je istina draža, kaže Komšić, cijeneći da su tu potpuno u pravu jer je pomirenje bez istine lažno pomirenje i uvod u nove tragedije.

''Nama je potrebno partnerstvo bazirano na zajedničkom interesu, a vjerujemo da je upravo mir zajednički interes svih. Nizko od nas u BiH to više ne želi i zato upravo više od drugih u regiji inzistiramo na suzbijanju svakog znaka pojave ideologija koje mogu ponoviti ili nastojati da ponove genocid'', napomenuo je.

Kako je zaključio u obraćanju, nikada se neće prestati na tome inzistirati jer to nije samo politička nego i moralna odgovornost, a potrebno je biti odgovoran i prema sebi i prema drugima te jednom zauvijek prekinuti lanac stradanja koji prožima našu zajedničku povijest.