Kako će se Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH primijeniti u praksi?

Nakon odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta o novom načinu popune i funkcioniranja Doma naroda federalnog Parlamenta, i dalje nije potpuno jasno kako će se nametnute izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije primijeniti u praksi. Odgovor se očekuje od SIP-a BiH.

I dok javnost čeka obrazloženje, rok kada treba objaviti konačne izborne rezultate - sve je bliži.

Nakon zatvaranja biračkih mjesta 2. listopada uslijedio je šok za bh. političare. Preko noći federalni Dom naroda, nametnutom odlukom visokog predstavnika, broji 80 delegata, matematički po 23 delegata u svakom klubu naroda i 11 u klubu ostalih.

Omjer snaga

Raniji omjer snaga u ovom domu je bio 58 delegata, po 17 u klubovima konstitutivnih naroda, te sedam u klubu Ostalih. Nametnuo je i djelimične izmjene Ustava Federacije BiH kako bi se izmjene Izbornog zakona mogle implementirati.

"Na nama je, na kolegiju, na sjednicama ćemo posvetiti tome pažnju i vidjeti u kojem pravcu ići, činjenica jeste da onaj konačan, onaj službeni broj izaslanika iz svakog kantona 23, 23, 23 11 nije definiran odredbama izbornog zakona. Ako ćemo biti dosljedni pravnici, nemamo znači broja iz kojeg kantona - netko će tu odluku morati donijeti, čini mi se prema svemu da to ide prema SIP-u", kaže član SIP-a BiH Ahmet Šantić.

Iz SIP-a nema novih pojašnjenja. Ono što se do sada zna, jeste da će biti formirani timovi OHR-a i SIP-a koji će zajedno analizirati i predložiti rješenje o novom načinu popune Doma naroda. Upravo je visoki predstavnik tražio da SIP do 2. studenog, donese novo uputstvo o načinu popune Doma naroda FBiH.

"Smatram da SIP-u treba u tom smislu ostaviti što manje dispozicije u smislu slobode tumačenja, trebamo biti ograničeni na odgovarajuće zakonske norme i primjeniti ih onako kako one glase, bez namjere pogodovanja bilo kome zarad bilo čega, u to ne treba ulaziti", kaže članica SIP-a BiH Vanja Bjelica-Prutina.

Nedoumice surazne. Od toga da li izaslanike rasporediti proporcionalno nacionalnoj strukturi tog kantona ili nacionalnoj strukturi stanovništva Federacije BiH u odnosu na taj kanton, te kako popuniti nedostajeće izaslanike, ukoliko nema dovoljno izabranih izaslanika? Nameće se i pitanje da li se u Domu naroda mogu naći i oni koji nisu bili na izbornim listama? Problem, kako su za BHRT kazali iz Doma naroda FBiH, očekivano, ponovno bit će popuna delegatskih mjesta u Klubu Srba i Ostalih, a poznato je da je popuna ovih klubova bila problem i u ranijim sazivima.

Što kaže Ustav?

"Što je po mom mišljenju još kardinalna greška, jeste u tome što Ustav izričito propisuje da će se kriteriji i postupak utvrđivanja popune Doma naroda urediti zakonom, a u ovom slučaju visoki predstavnik nalaže SIP-u i dovode je u jedan vrlo neugodan položaj da se ponaša kao zakonodavac, a onda da bi to donekle popravio, kaže to ćemo zajedno raditi", navodi profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

"Mislim da je tim nametnutim odlukama on izvršio svojevrsnu eutanaziju sebe kao visokog predstavnika u BiH, tako da teško će u budućnosti moći kvalitetno obavljati ulogu visokog predstavnika. Mislim da to mora biti jasan signal vladi u Berlinu da razmisli da li on može ostati na toj poziciji", smatra Zijad Bećirović, direktor IFMES-a Ljubljana.

Kako su kazali poznavatelji ustavnog prava, popuna Doma naroda federalnog paralmenta biće teška zadaća, jer veći broj izaslanika može značiti i veće komplikacije.

Pokazatelj sudbine ovih izmjena, navode, možda bude odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića, koji može poništiti bonske ovlasti visokog predstavnika.

Upravo je Komšić povukao prvi potez, te zatražio ocjenu ustavnosti entitetskog ustava, jer je njegova izmjena bila uvjet za implementaciju izmijenjenog Izbornog zakona.