Što kandidati za Skupštinu HNŽ-a predlažu u školstvu i obrazovanju

Obrazovanje je budućnost, česta je poruka koja se može čuti uvijek kad se politike pitaju o budućnosti ove zemlje. S druge strane, u stvarnosti je jasno kako sustav kojim politike upravljaju ne uspijevaju odgovoriti na sve izazove koje pred sustave donosi vrijeme u kojem jesmo.

Istodobno, politike nas uvjeravaju kako treba brinuti i o najmlađima, ali se u praksi Hercegovačko-neretvanske županije pokazalo kako se briga o predškolskom sustavu pretvorila u politička nadmudrivanja razina vlasti.

Kandidati za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije na Općim izborima zamoljeni su za odgovore na pitanja o školstvu i predškolskom obrazovanju i planovima koje misle prenijeti u skupštinske klupe ako dobiju povjerenje birača.

Tihomir Šarac, nositelj liste Hrvatske koalicije – Humska snaga pravaša (HSP BIH, HUM, HSP AS, HSP BIH I HB) kaže kako ''obrazovni sustav mora proizvoditi znanje i sposobnosti, a ne samo diplome''.

''Potrebno je puno snažnije povezati škole, fakultete i gospodarstvo, prilagoditi obrazovne programe potrebama tržišta rada i uvesti više praktičnog rada, digitalnih znanja, stranih jezika i poduzetničkih vještina. Zalagao bih se i za ukidanje školarina na javnim fakultetima u okviru nadležnosti Županije te za sustav stipendija koji će poticati izvrsnost i deficitarna zanimanja. Ne trebaju nam samo ljudi s diplomama. Trebaju nam ljudi koji nakon završetka školovanja znaju raditi svoj posao'', rekao je šarac. govoreći o predškolskom odgoju kaže kako je ''neprihvatljivo da se pitanje vrtića pretvara u prepucavanje između županijske i lokalne vlasti, dok roditelji čekaju, a djeca ispaštaju''.

''Potrebno je jasno urediti financiranje predškolskog odgoja između Županije i lokalnih zajednica, povećati kapacitete i osigurati jednake standarde. Moj cilj je besplatan vrtić za svako dijete. To nije trošak nego demografska investicija. Ako govorimo da su djeca naša budućnost, onda to mora biti vidljivo i u proračunu'', rekao je.

Marko Ćurčić, nositelj liste HDZ-a 1990 za Skupštinu HNŽ, smatra kako ''škola ne smije pripremati mlade za svijet koji više ne postoji''.

''Ali ne smije biti ni servis za proizvodnju jeftine radne snage. Želim obrazovanje koje osobi daje znanje za posao, sposobnost da promijeni zanimanje i dovoljno samostalnosti da prepozna kada je netko pokušava prevariti. Počeo bih od onoga što učenik stvarno zna napraviti, nečega što je rak rana našeg društva. Razumjeti pročitano, objasniti postupak, primijeniti matematiku, provjeriti informaciju, komunicirati na stranom jeziku i sigurno koristiti digitalne alate važnije je od prepisivanja definicija. Financijska, medijska i digitalna pismenost trebaju se učiti kroz konkretne zadatke. Umjetnu inteligenciju ne treba ni mistificirati ni pustiti da zamijeni učenje: učenik mora znati provjeriti njezin odgovor i samostalno obrazložiti svoj, te tako pripremiti novu generaciju stručnjaka i radnika za moderno doba. U strukovnom obrazovanju tražit ću stvarno povezivanje škole i poslodavca. Praksa mora imati ugovor, osposobljenog mentora, zaštitu na radu, jasne ishode i primjerenu naknadu. Škole, visokoškolske ustanove, služba za zapošljavanje i gospodarstvo trebaju godišnje preispitivati programe prema podacima o zapošljavanju i potrebnim vještinama'', rekao je.

Dodao je kako ''program prvog zaposlenja predlažem vezati uz dvanaest mjeseci sufinanciranja i obvezu poslodavca da radnika zadrži još dvanaest mjeseci, uz jasno odrđene iznimke i povrat sredstava kod zlouporabe''.

''Izbor kandidata provjerljiv, uz to, mora biti provjerljiv. Bez nastavnika nema reforme. Tražit ću redovito stručno usavršavanje unutar plaćenog rada, kvalitetne materijale, manje nepotrebne administracije i transparentno zapošljavanje. Napredovanje treba vrednovati rad s učenicima i doprinos nastavi. Stipendije ne smiju biti rezervirane samo za savršen prosjek. Trebaju pomagati i učeniku koji ima potencijal, ali nema novca za prijevoz, stanovanje ili opremu. Proširenje tih potpora, pomoćnika u nastavi i stručne podrške djeci s teškoćama mora biti dio iste reforme. Studentski rad mora biti uredno plaćen i usklađen sa studiranjem, a mladima koji nisu ni zaposleni ni u obrazovanju treba ponuditi dostupno savjetovanje i osposobljavanje. Moj kriterij, u ovom slučaju, nije koliko je dokumenata usvojeno, nego koliko je mladih dobilo znanje, priliku i pošten početak'', naveo je i dodao kako ''samo ulaganjem napora u stvaranje kvalitetnih ljudi možemo stvoriti bolje društvo''.

Kad je u pitanju predškolski odgoj, Ćurčić kaže kako ''dijete ne zna što je županijska, a što općinska nadležnost''.

''Roditelj zna samo ima li mjesto u vrtiću i može li ga platiti. Prebacivanje odgovornosti nije odgovor. Nadležnosti treba poštovati, ali ih treba pretvoriti u sporazum o financiranju i obvezama, a ne u natjecanje o tome tko je što trebao uraditi. Skupština je u svibnju 2025. prihvatila nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. To je važan korak u postupku, ali nacrt nije isto što i osigurano mjesto za dijete. Tražit ću jasan pregled zakonodavnog postupka i konkretan plan provedbe: koliko djece čeka, gdje nedostaju jaslice, koliko je potrebno odgojitelja i koliko cijeli sustav košta. Propis bez tih odgovora neće riješiti roditeljski problem, naprotiv, može služiti kao distrakcija. Moj model je zajedničko financiranje prema stvarnoj, javno utvrđenoj cijeni kvalitetnog programa. Županija bi osiguravala osnovni iznos po djetetu, s većom potporom za djecu kojoj treba dodatna stručna pomoć i za fiskalno slabije lokalne zajednice. Gradovi i općine osiguravali bi svoj dio rada i prostora, a roditeljska participacija ovisila bi o prihodima kućanstva. Za najsiromašnije obitelji cilj mora biti besplatan osnovni program. Sredstva se moraju isplaćivati redovito, a ne kad se dvije razine vlasti uspiju dogovoriti. Želim da potpora bude dostupna djetetu u javnom i u licenciranom privatnom vrtiću koji prihvaća iste uvjete kvalitete, nadzora i ograničenja roditeljske cijene. To ne znači odustajanje od javnih vrtića, naprotiv, njihove kapacitete treba širiti. Subvencioniranje postojećih mjesta može pomoći odmah, ali subvencija ne može stvoriti mjesto koje ne postoji. Zato su potrebni dogradnje, prilagodba prostora i zapošljavanje stručnih ljudi, uz prednost područjima s najvećim manjkom kapaciteta. Odgojiteljice i odgojitelji nisu čuvari djece, a vrtić nije mjesto skladištenja djece. Financiranje mora omogućiti primjerene plaće, stručnu podršku i poštovanje pedagoških standarda. Ne smijemo prihvatiti 'rješenje' u kojem se više djece nagura u istu prostoriju. Obvezni program prije škole treba biti stvarno dostupan i besplatan, ali nekoliko sati pripreme ne smije se predstavljati kao zamjena za cjelodnevni vrtić'', rekao je Ćurčić.

Majda Behrem-Stojanov, kandidatkinja DF-a za Skupštinu HNŽ-a kaže kako ''se godinama naslušamo plitkih i kozmetičkih mjera koje pokazuju potpuno odsustvo vizije i strateškog pravca''.

''Nikako da maknemo od hvaljenja stipendija svim studentima kao krunskog rezultata, ili kada se kao velika pomoć mladima nudi puko stažiranje po javnim ustanovama, čime se oni samo gurnu u još jednu godinu agonije i neizvjesnosti. O pogubnoj praksi prekidanja ugovora prosvjetnim radnicima na kraju svake školske godine da i ne govorim. To je praksa koju moramo hitno zaustaviti. Naš prioritet je sustav u čijem su fokusu učenik i student, s nastavnim osobljem koje se kontinuirano usavršava i prati svjetske trendove. Inicirat ćemo pomjeranje fokusa posebno na praktične vještine i kompetencije, kako bi djeca već iz srednjih škola izlazila spremna za život. Na fakultetima je ključno zagovarati uvođenje znatno više obavezne prakse i povezati ih sa realnim tržištem rada, jer se trenutno previše smjerova održava na silu, stvarajući hiperprodukciju diploma na devalviranom visokoškolskom tržištu.  HNŽ ima ogroman potencijal kroz svoje univerzitete, ali oni moraju biti strateški umreženi sa privrednim sektorom.  Ključni korak za koji ćemo se jasno i glasno zalagati jeste potpuna depolitizacija obrazovanja. Direktori javnih obrazovnih ustanova ne smiju biti ljudi na stranačkim funkcijama koji diktiraju zapošljavanja po političkoj liniji i škole posmatraju kao plijen. Pokrenut ćemo uvođenje principa izvrsnosti u zapošljavanju, a ne podobnosti!'', rekla je.

Dodala je kako je zadaća političara ''u svakoj oblasti angažirati vrhunsku domaću i stranu struku i pokupimo najbolje svjetske prakse''.

''Jer novac od naših poreza mora strateški ići u učionice, đacima, studentima i prosvjetarima, baš kao i pacijentima i zdravstvenim radnicima u bolnicama, a ne u 'fotelje'. Za mnoge od tih fotelja ne možemo da doćemo do plaće, jer su već dugo pod velom tajni, a svaki put kad učitelju, profesoru kao rezultat štrajka, ili prosvjeda, jer uglavnom moraju tako tražiti svoja prava, automatski se i ministrima poveća plaća za skoro pola nečije mirovine. Profesoru 80-tak, a ministru oko 400 KM. Sve se to može i moglo se davno prekinuti da se imalo volje. Mi ćemo to mijenjati'', rekla je.

Govoreći o predškolskom odgoju, Behrem-Stojanov kaže kako su ''najranjiviji članovi društva žrtve prebacivanja odgovornosti između kantonalne vlasti i lokalnih zajednica koje vrtiće financiraju''.

''Naš ključni programski cilj za koji ćemo se beskompromisno boriti jeste hitno usvajanje Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju HNŽ, čime ćemo konačno sustavno urediti ovu oblast. Inicirat ćemo i uvođenje jedinstvene kantonalne subvencije za svako dijete, za javne i privatne vrtiće podjednako, čime ukidamo liste čekanja i diskriminaciju roditelja i djece. Unutar ovog sustava, zagovarat ćemo da se hitno prati struka i riješi zdravstveni alarm: HNŽ se suočava s katastrofalno niskim postotkom cijepljene djece i povratkom bolesti kojih nije bilo decenijama, poput morbila, velikog kašlja, ali i drugih opasnih bolesti kojih smo se davno bili riješili. Tražit ćemo uvođenje rigoroznog epidemiološkog i inspekcijskog nadzora prilikom upisa u predškolske ustanove, jer zdravlje djece u kolektivima ne smije biti poligon za političke kompromise'', rekla je.

Silvio Bubalo, nositelj liste HRS-a za županijsku Skupštinu, rekao je kako treba ''izbaciti politiku iz školskih zbornica i depolitizirati pedagoški zavod''.

''Kratko, jasno. Već godinama vi ne možete dobiti posao u školama bez stranačke iskaznice. Jedino u slučaju deficitarnih nastavnika i profesora, stranačka iskaznica nije uvjet, no, tada isključivo dobivate ugovor na određeno. Mi imamo zastarjele nastavne planove i programe, te zastarjelu zakonsku regulativu koja ne prati tržište rada. Napomene radi, 0 usvojenih zakona iz oblasti odgoja i obrazovanja u protekle 4 godine. Činjenica je da današnje generacije žive uz tehnologiju, te da se svakodnevno koriste umjetnom inteligencijom, dok ih u školi dočekaju spužva i kreda. Ne idemo u korak s vremenom'', rekao je Bubalo.

Kad je u pitanju predškolski odgoj, Bubalo kaže kako je ''prije svega potrebno je usvojiti Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju koji je već usvojen u nacrtu i prošao je javnu raspravu''.

''To je preduvjet za početak uređenja ove oblasti i usvajanje svih potrebnih podzakonskih akata. Ovaj Zakon predviđa da posljednja godina predškolskog odgoja bude obavezna, odnosno besplatna, pa mislim da je to glavni razlog zašto nije usvojen.  Predškolski odgoj kao studij već neko vrijeme nije privlačan studentima, pa je potrebno poticati studente da se upisuju. Naš ministar donosi Odluku o deficitarnim zanimanja za akademsku godinu 4-5 mjeseci po završetku upisa čime uopće ne potiče studente da se odluče za deficitarna zvanja'', rekao je Bubalo.

***Pitanja za ovo tekstualno sučeljavanje na portalu Bljesak.info, pored ovih stranaka, poslana su i HDZ-u BiH, SDP-u i SDA, ali ih nismo dobili do zaključivanja tekstova.