Kada će doći na red pitanje državne imovine?

Dvadeset pet godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, a Bosna i Hercegovina nije ni počela s rješavanjem pitanja knjiženja državne i vojne imovine. Ovo je jedan od uvjeta za ukidanje OHR-a, međutim više nitko ne govori ni o donošenju državnih zakona koji bi regulirali ovu materiju. Ekspert Muharem Cero, za N1 kaže, borba za državnu imovinu, je ustvari borba za državu. Ona neće moći biti realizirana bez snažne podrške i uplitanja međunarodne zajednice.

Ovladati imovinom koja pripada državi na prostoru Republike Srpske, krajnji je cilj tamošnjih političara. I riječ je o mirnodopskom postizanju onoga što se nije uspjelo u ratu. Nasrtaji na bh. imovinu su svakodnevni, kaže ekspert Muharem Cero.

"Prvo je to bilo pipanje mekog trbuha preko aerodroma u Trebinju. 1340 hektara državnog, šumskog, poljoprivrednog, zemljišta bi trebalo da postane vlasništvom treće države, Srbije. Kada je izostala reakcija Institucija, titulara, države išlo se dalje, hidroelektrane", kazao je Cero.

Nakon nedavno jednostranog postupka Vlade Republike Srpske i potpisivanja ugovora o izgradnji tri hidrocentrale na Drini, s Vladom Srbije - morao je reagirati i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, piše N1

"Ja sam siguran da su rijeke i u Srbiji državne, Sava, Dunav, i da ne može Vojvodina da potpisuje ugovore o hidroelektranama s Mađarskom ili s Rumunjskom, međutim, imamo mi odluke Ustavnog suda BiH što je to državna imovina i ako bude neko tako pitanje ponovo se pojavilo Ustavni sud opet može riješiti ta pitanja", kazao je Inzko u Pressingu.

Pitanje državne imovine doći će na red, kada i ako BiH otvori pravno Poglavlje 23 u pregovorima o pristupanju EU.

Denacionalizacija i restitucija značit će, između ostalog, vraćanje imovine prvobitnim vlasnicima, napominje ekspert Cero. Konačno, uz ustavnopravnu, političku, vrlo je bitna je interesna sfera pitanja državne imovine. Neuređen sustav - pogoduje lovu u mutnom.

"Pogani insani su našli idealan prostor za ostvarivanje ogromnih novčanih dobitaka, uzimali su imovinu u bescjenje a potom je pretvarali u atraktivne građevinske lokacije, na državnoj imovini su nastajali postratni tajkuni, nažalost to i dan danas traje", istaknuo je Cero.

Ogromna dobit za BiH bi bila kada bi kontrolirala sve ono što danas kontroliraju entiteti, županije i općine. Uknjižba na državu onoga što joj pripada, značila bi i priliv u proračun. Što se tiče vojne imovine, uknjižba i dalje ostaje uvjet za NATO put BiH. No, i tu nema značajnijih pomaka.

"Nakon usvajanja novog Pregleda obrane s prethodnih 63 lokacije to je smanjeno na 57 lokacija od toga su 31 lokacija na prostoru FBiH uknjižena na BiH, tri lokacije su sudski riješene", kazao je Sifet Podžić, ministar obrane BiH

Iz Pravobranilaštva BiH pak navode, ključni razlog stagnacije, je nedostatak političke volje u RS:

"Na području Republike Srpske nadležni organi još uvijek odbijaju da pomenutu uknjižbu izvrše i pored činjenice da u određenim slučajevima postoje čak i pravosnažne odluke Suda BiH, odnosno odluke Ustavnog suda BiH."

"Pred nama je puno posla puno obveza, imovina je osnovno ljudsko pravo pogotovo kada govorimo o pojedincima, kada govorimo o državi isto tako se mora postaviti, mi smo uputili zahtjev prema Vijeću ministara da formiramo to povjerenstvo za državnu imovinu čekamo da nam se institucije jave sa svojim predstavnicima", kazao je Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

No, čak i na pitanje jesu li ispoštovani interesi Bosne i Hercegovine u nedavno potpisanom ugovoru za izgradnju hidrocentrala na Drini, između entiteta i Srbije, bh. ministar pravde nema informacije, niti odgovor.