Izetbegović o ratu i miru

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pisma predsjedniku Europskog parlamenta Davidu Sassoliju i predsjedniku Evropske narodne stranke (EPP) Donaldu Tusku povodom ''non-paper'' dokumenata koji su se pojavili u javnosti, a kojima se predlaže promjena granica na Zapadnom Balkanu.

Bez 'mirnog razlaza'

Izetbegović u pismima ističe da su građani Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije Zapadnog Balkana, uznemireni zbog niza događaja kojima se stvara percepcija da se u određenim krugovima unutar Europske unije pokušava pokrenuti tema prekrajanja državnih granica na štetu Bosne i Hercegovine, te da je pojam ''mirni razlaz'' samo mimikrija za secesionizam koji već dugo vremena zagovara predsjednik SNSD-a, uz podršku određenih krugova izvan BiH.

''Poznato Vam je da su građani BiH položili ogromne žrtve 90-ih godina prošlog stoljeća braneći cjelovitost i teritorijalni integritet svoje države i da ne postoje okolnosti u kojima bi pristali da se odreknu i najmanjeg dijela teritorije, a pogotovo ne političkom odlukom o 'mirnom razlazu''', navodi se u pismima.

Izetbegović podsjeća da su europska iskustva sa pokušajima prekrajanja granica dovela do svjetskih ratova u 20. stoljeću, baš kao što su raniji pokušaji etničke podjele Bosne i Hercegovine kulminirali genocidom u Srebrenici, te da je na osnovu toga jasno da bi svaki pokušaj prekrajanja granica ugrozio mir.

Pročitajte još

Čović: Non-paper je non-paper

''Svakome tko imalo poznaje povijest, tko razumije aktualne odnose u svijetu, jasno je da pokušaj ugrožavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine ne bi izazvao destabilizaciju i sukob samo u našoj zemlji, nego bi se lančanom reakcijom sukobi prelijevali iz jedne u drugu državu u regiji. Niz zemalja EU-a ne bi ostao pošteđen u toj novoj spirali separatizma koja bi bila pokrenuta'', upozorava Izetbegović.

Dodaje da je, bez obzira na to tko je autor ''non-papera'', te kome je i kada uručen taj dokument, jasno da dio desničarskih i i profašističkih stranaka u Europi, koje su pod očiglednim malignim utjecajima sila izvan Europe, zagovara teze koje se u tom pismu navode i da je to opasnost, ne samo za BiH, nego i za cijelu Europsku uniju.

''Secesionistički, profašistički, u pravilu islamofobni pokreti i stranke, koji zagovaraju politiku i teze iz ''non-papera'', udaraju na same temelje EU-a. Ovo što se događa trenutno nije samo problem nas u BiH ili regiji, nego i cijele Europe, koja je utemeljena na principu nepovredivosti državnih granica'', istaknuo je Izetbegović.

Ocijenio je da je ogromna većina demokratskih snaga u EU sposobna da se izbori protiv profašističke manjine, islamofoba i secesionista, ali da svi zajedno moraju biti oprezni, i u korijenu sasijecati bilo kakvu pomisao o promjenama državnih granica, jer je to, upozorava, otvaranje Pandorine kutije.

14 prioriteta

''Stoga smatram neophodnim da se Europski parlament, ali i ostale institucije EU-a, još jednom jasno odrede, potcrtaju privrženost principu nepovredivosti granica u cijeloj Europi, te pruže punu podršku Bosni i Hercegovini i njenom putu ka punopravnom članstvu u EU. Izostanak odlučne reakcije secesionističke i retrogradne snage će tumačiti kao slabljenje podrške EU-a teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i vjetar u leđa svojim aspiracijama'', napisao je Izetbegović.

Pročitajte još

Džaferović pisao pismo Europi o pismu koje nije vidio

Predsjednik SDA podsjeća da četvrt vijeka traju napori odgovornih snaga u Bosni i Hercegovini, potpomognutih predstavnicima međunarodne zajednice, da se stabilizira mir u zemlji, da se ojača proces pomirenja, i da se Bosna i Hercegovina snažno pokrene na njenom reformskom i integracijskom putu, koji vodi ka članstvu u EU i NATO-u, te da je uložen ogroman trud i napravljen znakovit i ohrabrujući napredak, koji bi, upozorava, sigurno bio doveden u pitanje ako se separatističkim snagama da vjetar u leđa od strane predstavnika zemalja članica EU-a.

''Bosni i Hercegovini i njenim građanima u ovom trenutku je potrebna snažna podrška EU, kako bi secesionisti bili obeshrabreni, a sve političke snage u zemlji se fokusirale na ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije i provođenje prijeko potrebnih reformi'', zaključio je Izetbegović.

Izetbegović je u pismu Tusku posebno skrenuo pažnju na postojanje jasnih indicija da i pojedine stranke članice EPP-a direktno ili posredno pružaju podršku takvoj politici, te da bi bilo neophodno da se EPP ogradi i eventualno sankcionira svoje članice koje djeluju suprotno principima i politici EPP-a.