Izetbegović u Ahmićima: Ne smijemo prestati tražiti tijela ubijenih

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović prisustvovao je obilježavanju 28. obljetnice masakra nad bošnjačkim civilima u Ahmićima kod Viteza i poručio da "ne smijemo prestati raditi na tome da se pronađu posmrtni ostaci ubijenih i da se kazne izvršitelji i nalogodavci tog zločina", javlja Anadolija.

"Prije 28 godina ovdje je počinjen genocid nad stanovnicima Ahmića. Cilj je bio da se potpuno uništi, da se ubije do zadnjeg, svaki stanovnik Ahmića, od djeteta od tri mjeseca, preko djece od par godina, žena, civila...", rekao je Izetbegović.

Istakao je da se "takve stvari ne bi ponavljale, oni koji su to osmislili, koji su to počinili, moraju biti primjerno kažnjeni".

"U slučaju Ahmića, to nije tako. Par nalogodavaca i par direktnih izvršitelja i 118 godina izrečenih kazni za 116 ubijenih - žena, djece, civila. Nalogodavci su već na slobodi. Za direktnim izvršiteljima se još traga, kriju ih, kao što kriju i tijela ubijenih. Ne smijemo prestati raditi na tome da se tijela nađu, da nađu smiraj i da se kazne izvršitelji i nalogodavci", poručio je Izetbegović.

Dodao je da nema smiraja u BiH dok se ne pronađu i ne kazne svi zločinci u Ahmićima i diljem zemlje.

Na simboličan način i u krugu manjeg broja predstavnika političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, u Ahmićima kod Viteza, danas je obilježena 28. obljetnica masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu.

U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima 16. travnja 1993. godine bila je tromjesečna beba.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. travnja 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a Džokeri, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.