Iz tiska je izašla nova knjiga bosanskohercegovačkog autora Đenana Galešića pod nazivom "Profili neprijatelja Bosne i Hercegovine (sinteza 20. vijeka) – Bakamlučki eseji o ratu i miru".
Riječ je o djelu nastalom nakon višegodišnjeg istraživanja, koje kroz povijesne, esejističke i analitičke zapise razotkriva procese i ideologije usmjerene prema razbijanju bosanskohercegovačkog društva, osobito kroz religijske podjele.
Galešić u knjizi secira povijesne projekte i političke narative koji su tijekom 20. stoljeća, ali i danas, nastojali oslabiti bosansku društvenu i religijsku pluralnost. Autor se posebno bavi kontinuitetom djelovanja velikodržavnih ideologija, njihovim refleksijama na bh. društvo te načinima na koje su one oblikovale suvremene političke i identitetske izazove.
Ovo je Galešićeva treća knjiga, nakon ranijih izdanja "Tragom drevnih Bošnjana" i "Školstvo u Hercegovini u vrijeme monarhističke Jugoslavije". Uz knjige, Galešić je autor brojnih znanstvenih radova, a profesionalno djeluje u sigurnosno-obavještajnom sustavu Bosne i Hercegovine.
U razgovoru za Radiosarajevo.ba autor ističe da se bosanskohercegovačka država kroz stoljeća razvijala unatoč kontinuiranim pokušajima negiranja njezina postojanja. Podsjeća da Bosna i Hercegovina baštini dugu tradiciju religijskog pluralizma koji je oblikovao njezinu "bosansku filozofiju života", kao i da su različite religijske pripadnosti stoljećima bile prirodan dio zajedničke društvene stvarnosti.
Govoreći o suvremenim političkim procesima, Galešić analizira ideologije iz okruženja koje su nastojale projicirati vlastite nacionalne granice preko teritorija Bosne i Hercegovine te jezičnih i vjerskih zajednica unutar nje. Posebno problematizira velikodržavne projekte iz 19. i 20. stoljeća, uključujući srpski nacionalizam utemeljen na teritorijalnim i mitološkim konstrukcijama, koje su povijesno stvarale pritisak na bosansku državnost.
Autor naglašava kako Bosna i Hercegovina, sa svojim dualnim imenom i bogatom povijesnom slojevitošću, ima prirodan kontinuitet koji se nerijetko zanemaruje ili pogrešno interpretira. Ističe kako su manastiri, džamije, crkve i sinagoge dio jedinstvenog bosanskog kulturnog krajolika, ali da se ta činjenica često sudara s političkim isključivostima.
Galešić govori o suvremenom djelovanju velikodržavnih projekata, pitanju bosanske nacije te o tome zašto se bosanski narod stoljeće i pol sustavno osporava kao politička kategorija.
