Hrvatska ima uvjet za Balkan: Nema prečaca za EU

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u petak da Hrvatska podržava zemlje "zapadnog Balkana" u pristupanju Europskoj uniji, ali pod uvjetom da ispune kriterije koje postavlja Bruxelles, te da se njihove vanjske politike usklade s onima EU-a, piše Hina.

Pročitajte još

Srbija se pretvara u Rusiju na Balkanu?

''EU ostaje otvorena za sve zemlje 'Zapadnog Balkana', ali njihovo buduće članstvo i perspektiva ovisi o vlastitim postignućima i provođenju reformi, te ispunjenju kriterija i mjerila. Kao što je Hrvatska to isto učinila prije više od 11 godina odradivši težak posao'', rekao je Grlić Radman za TV Beč.

Usklađena politika

On se u petak u sklopu inicijative "Prijatelji Zapadnog Balkana" sastao u Austriji s ministrima vanjskih poslova BiH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

''Kada govorimo o nekim zemljama zapadnog Balkana važno je reći da njihova vanjska politika mora biti 100 posto usklađena, u punini, s europskom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom'', rekao je nakon sastanka održanog u srednjovjekovnom samostanu Stift Gottweig, udaljenom 75 kilomatera od Beča.

Sastanku zatvorenom za medije prisustvovali su i ministri vanjskih poslova Austrije, Slovenije, Italije, Češke, Slovačke i Grčke koje su članice EU-a.

"Prijatelji Zapadnog Balkana" je inicijativa koju je 2023. pokrenuo austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenber "u cilju pružanja podrške postupku proširenja EU-a". Prvi takav sastanak bio je održan prije četiri mjeseca u Rimu.

Otvorena pitanja

''Ovo je bio drugi sastanak na kojem smo čuli poglede tih zemalja i njihova postignuća (u procesu pristupanja)'', izjavio je Grlić-Radman.

Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za članstvo u EU.

''Želimo im pomoći svojim iskustvom i svojom ekspertizom. Važne su sigurnost i promocija regionalne sigurnosti, te dobrosusjedski odnosi. To je temelj'', napomenuo je hrvatski ministar. Rekao je da se "potrebno suočiti s prošlošću" i "ne posezati za nekim temama koje mogu još više proširiti otvorene rane raspada bivše države (Jugoslavije)".

''Potrebno se okrenuti budućnosti i naravno riješiti otvorena pitanja, ali u duhu dobrosusjedskih odnosa i sukladno vladavini prava sadržanih u 23. i 24. poglavlju (pristupnog postupka s EU)'', izjavio je Grlić Radman.

Poručio je da za zemlje "Zapadnog Balkana" neće biti "prečaca" i "političkih putova", nego "pravnih" koje propisuje EU.

Sigurnosne prijetnje

Ministri su razgovarali i o potrebi jačanja cestovne, željezničke i plovidbene infrastrukture. Ona će imati utjecaja na sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana i na jačanje slobodnog zajedničkog tržišta, rekao je hrvatski ministar.

Podsjetio je okupljene na "potrebu snažnije energetske diverzifikacije" i stjecanja neovisnosti o trećim zemljama.

Ministri vanjskih poslova 14 zemalja kroz koje protječe rijeka Dunav, ili se nalaze u njenoj blizini, usvojili su u petak zajedničku deklaraciju u kojoj su naveli da se to područje "suočava sa sigurnosnim prijetnjama" zbog djelovanja Rusije i ulazaka ilegalnih emigranata, pa su najavili dodatnu suradnju policija i sigurnosnih službi.

"Potvrđujemo našu predanost rješavanju postojećih i novih izazova u regiji Dunava, uključujući promicanje suradnje u vanjskoj politici i sigurnosnim pitanjima", navedeno je u deklaraciji napisanoj na tri stranice.

Vjetar postaje sve oštriji

Ministri Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Moldavije i Ukrajine sastali su se pored Beča na godišnjem sastanku. Te zemlje od 2011. godine surađuju u sklopu političkog okvira "Strategija Europske unije za podunavsku regiju" (EUSDR), u kojem je Europska komisija savjetnik.

''Vjetar postaje sve oštriji u regiji Dunava, suočenoj sa sustavnim i sigurnosnim prijetnjama", naveli su u deklaraciji. Ocijenili su da "destabilizirajući utjecaj trećih strana, hibridne prijetnje i dezinformacije" pogađaju taj prostor sa 115 milijuna stanovnika.

Ministri su napomenuli i da se "vatreni obruč steže oko regije" zbog "agresorskog rata" Rusije u Ukrajini, ali i kriza u udaljenijim područjima poput Bliskog istoka, Sahela i roga Afrike.

Austrija će još šest mjeseci predsjedati ovim okvirom za suradnju, a onda će BiH predsjedati u 2025. godini.