Građani Hrvatske podijeljeni oko BiH: Dodik glavni krivac, rješenja raznolika
Prema najnovijem istraživanju HRejtinga provedenom među građanima Hrvatske, javnost je izrazito podijeljena kada je riječ o tome tko snosi najveću odgovornost za političku krizu u Bosni i Hercegovini, ali i o mogućim rješenjima za trajni mir u zemlji.
Više od polovice ispitanika, točnije 51,2 posto, smatra da je glavni krivac za nestabilnost Milorad Dodik i njegova separatistička politika, koju velik dio hrvatske javnosti povezuje s konceptom ''srpskog sveta'' koji promiče predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Značajan dio ispitanika, njih 21,7 posto, smatra da je izvor problema u samom Daytonskom sporazumu, odnosno njegovoj nemogućnosti da dugoročno riješi odnose među narodima u BiH. Istraživanje pokazuje da dio građana smatra kako su međunarodni akteri također dio problema – 9,1 posto sudionika ankete odgovornima vidi Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, koje su, prema njihovom mišljenju, bile previše popustljive prema srpskoj politici u BiH.
Manji postotak, njih 6,6 posto, odgovornost prebacuje na bošnjačke političke stranke, koje percipiraju kao promotore unitarističke politike. Istodobno, 11,4 posto ispitanika nije imalo jasan stav o tome tko je odgovoran za stanje u BiH.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Kada je riječ o prijedlozima za rješavanje krize, mišljenja su također raznolika. Najviše ispitanika, njih 32,1 posto, smatra da je BiH potreban novi sporazum koji bi redefinirao državno uređenje i postavio temelje stabilnijem političkom sustavu. Drugi, njih 19,2 posto, smatraju da bi hapšenje političkih lidera Republike Srpske koji zagovaraju separatizam moglo dovesti do stabilizacije.
Dio javnosti, njih 13,8 posto, zagovara radikalnije rješenje – podjelu BiH na tri entiteta: srpski, bošnjački i hrvatski, prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Pojedinci idu korak dalje, pa tako 5,5 posto smatra da je nužna smjena kompletnog političkog vrha i proširenje prisutnosti međunarodnih vojnih snaga, poput EUFOR-a i NATO-a, dok 5,1 posto podržava čak i vojni poraz ideje ''srpskog sveta'' u BiH. Preostalih 24,2 posto ispitanika nije moglo dati konkretan prijedlog za rješenje.
Ova anketa otkriva koliko je složena percepcija hrvatske javnosti o političkoj situaciji u susjednoj Bosni i Hercegovini te kako se i dalje traži ravnoteža između realnih prijedloga i emocionalno obojenih stavova kada je riječ o budućnosti BiH.
