Dopredsjednica HDZ-a BiH i kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović rekla je u intervjuu za Večernji list kako je toj instituciji potrebno vratiti izvornu ulogu u kojoj će biti zastupljeni Hrvati kao konstitutivni narod u BiH, s druga dva naroda.
Dodala je kako Predsjedništvo BiH nije pozicija za političke eksperimente.
''To je diplomatska, sigurnosna i ustavno definirana dužnost, mjesto gdje se štite kolektivna prava svakog konstitutivnog naroda, gdje se vode razgovori s međunarodnom zajednicom, potvrđuju međunarodni sporazumi i akti'', rekla je Filipović, ustvrdivši kako to nije pozicija na koju se dolazi bez političkog iskustva, kontakata, dubinskog razumijevanja političkih i institucionalnih procesa.
Govoreći o legitimnom predstavljanju i izmjenama Izbornog zakona, kazala je kako se to ostvaruje prije svega na dan izbora, a onda se nastavlja raditi na tome da se i zakonski onemogući izigravanje volje jednog konstitutivnog naroda za političkom reprezentativnošću kroz izmjene i dopune Izbornog zakona.
''Praksa da se izabere bošnjački član Predsjedništva, a onda i dijelom glasova neki politički radikal na hrvatsko mjesto koji destruktivno djeluje na odnos između Hrvata i Bošnjaka, ali i na funkcionalnost BiH uopće, ozbiljno je narušila povjerenje'', upozorila je Filipović.
Komentirajući odnose između Bošnjaka i Hrvata, rekla je kako je preduvjet svega uzajamno uvažavanje i gradnja odnosa na pozitivnim iskustvima.
''Sva otvorena pitanja između Bošnjaka i Hrvata neće biti riješena, pogotovo ona koja se tiču prošlosti. Kolektivno sjećanje, to moram reći otvoreno, nije isto i nikad neće biti. Hrvati i Bošnjaci mnoge događaje i ljude iz prošlosti doživljavaju drugačije. Tu se nećemo složiti. I ne moramo. To nije preduvjet dobrog odnosa. Preduvjet svega je uzajamno uvažavanje i gradnja odnosa na pozitivnim iskustvima'', rekla je Filipović, poručivši kako zajednička budućnost ne zahtijeva zajedničku prošlost već zajednički interes i uzajamno poštovanje.
Upitana što je njezin plan i koji su prioriteti u Predsjedništvu BiH, rekla je da je toj instituciji potrebno vratiti izvornu ulogu i da u Predsjedništvu budu zastupljeni Hrvati kao konstitutivni narod u BiH.
''Samim tim će Predsjedništvo imati ponovno svoju ustavnu ulogu. Ako bolje i dublje pogledamo političku dinamiku, primijeti se posljednjih godina nedostatak važnijih političkih inicijativa i događaja u Predsjedništvu. To se čak vidi i kod posjeta izaslanstava iz inozemstva, u Predsjedništvu bi se zadržali kratko jer je svima jasno da je problem ovako koncipirano Predsjedništvo u kojem sjede dva eksponenta bošnjačke politike. Upravo zbog neodgovornog djelovanja Predsjedništva narušen je ugled BiH u međunarodnoj javnosti'', naglasila je Filipović.
Pritom je istaknula da kada je posljednji put u Predsjedništvu bio legitimni hrvatski član, BiH je predala zahtjev za članstvo u EU.
''Postojao je jasan impuls iz Predsjedništva da se u sinergiji s drugim razinama vlasti radi na napretku BiH. Želim vratiti tu dinamiku u Predsjedništvo'', ocijenila je Filipović, dodavši da želi koristiti politički vidljivu poziciju da pokreće političke inicijative i okuplja političke aktere koji žele raditi i na pitanjima važnim za podizanje standarda i kvalitete života u BiH, od gospodarskog razvoja do infrastrukture.
Predsjedništvo, kaže, "treba biti i mjesto gdje će se voditi politički razgovori o tome kako stvoriti ozračje da budemo učinkovitiji u javnim politikama koje mogu donijeti vidljiv napredak u svakodnevnom životu".
Govoreći o najavama 'Petorke' da će za hrvatskog člana Predsjedništva kandirati neovisnog kandidata, rekla je kako svatko ima pravo kandidirati se, da to poštuje i da je to temelj demokracije.
''Pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH zahtijeva i iskustvo i poznavanje političkih procesa. A svi snosimo odgovornost prema hrvatskom narodu i u skladu s tom odgovornosti trebamo donositi odluke. Predsjedništvo BiH iznimno je važna pozicija, a do sada je, kada su Hrvati u pitanju, bila mjesto najveće uzurpacije njihovih prava'', rekla je Filipović.
Kazala je i da svaka podjela hrvatskih glasova omogućava ponovno izbor bošnjačkog kandidata na hrvatsku poziciju.
Potpisivanje sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji između BiH i Hrvatske nazvala je važnim trenutkom za našu državu.
''Otvoren je put američkim investitorima za jedan od najvažnijih projekta u povijesti BiH koji jamči energetsku neovisnost. Potpisivanje sporazuma pokazalo je važnost suradnje s Republikom Hrvatskom te koliko su njezini predstavnici uistinu dokazani prijatelji BiH. Sam dolazak američkog ministra energetike u Dubrovnik i poruke koje je prenio o namjerama predsjednika Trumpa o ulaganjima u ovom dijelu Europe i već započetim investicijama u BiH znače i sigurnost i stabilnost, kako ekonomsku tako i političku'', zaključila je.