Čović: Južna plinska interkonekcija važna je poruka za BiH

Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović ocijenio je kako je potpisivanjem Međudržavnog sporazuma s Republikom Hrvatskom o Južnoj plinskoj interkonekciji u Dubrovniku poslana dobra poruka za Bosnu i Hercegovinu, osobito u kontekstu potrebe da se složeni sustav odlučivanja ne pretvara u prepreku razvoju i budućim ulaganjima.

Iz HDZ-a BiH priopćeno je kako je potpisivanju sporazuma prethodilo dulje razdoblje političkog zalaganja, koordinacije i institucionalnog rada hrvatskih dužnosnika iz BiH. U tom su procesu, kako se navodi, aktivno sudjelovali Čović te zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koji su u Dubrovniku nazočili i zasjedanju Inicijative triju mora.

Na tom se skupu razgovaralo o povezivanju, ulaganjima i strateškim projektima.

Sigurnija opskrba energijom

Potpisivanje Sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji ocijenjeno je važnim iskorakom za Bosnu i Hercegovinu, jer projekt pokazuje koliko su za zemlju važni pouzdani partneri, jasne procedure i spremnost da se razvojni projekti ne zaustavljaju zbog unutarnjih političkih prepreka.

Posebno je istaknuta važnost sigurnije opskrbe energijom, diverzifikacije pravaca i izvora prirodnog plina te snažnijeg povezivanja s regionalnim energetskim tokovima.

Čović je naglasio kako američki investitor u ovom projektu daje dodatnu težinu njegovoj stabilnosti, sigurnosti i provedbi.

Govoreći o širem značenju Južne plinske interkonekcije, Filipović je istaknula kako projekt donosi sigurnost područjima kroz koja će prolaziti trasa plinovoda, ali i otvara prostor za nova ulaganja u Bosni i Hercegovini.

Projekt kao investicijski multiplikator

Filipović je potpisivanje sporazuma označila početkom projekta koji može djelovati kao investicijski multiplikator, osobito nakon jasno iskazanog interesa Sjedinjenih Američkih Država za ulaganja u ovom dijelu Europe.

U tom kontekstu naglasila je kako Bosna i Hercegovina pripada zapadnom političkom i gospodarskom prostoru te kako će hrvatski politički predstavnici nastaviti ustrajati na njezinu europskom putu.

U političkom dijelu poruka, Čović je upozorio kako Bosna i Hercegovina mora otvoreno govoriti o svojoj neučinkovitosti i tražiti rješenja koja će je učiniti funkcionalnijom i spremnijom za europsku budućnost.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu da Bosna i Hercegovina bude aktivan dio ovakvih inicijativa, jer one otvaraju nove prilike za konkretna ulaganja koja izravno utječu na razvoj zemlje.

Dodatnu važnost skupu dala je činjenica da je Inicijativa triju mora okupila više od 1.600 sudionika iz 45 zemalja, stvarajući prostor za razgovore izvan službenog programa s ministrima, političkim predstavnicima, poslovnom zajednicom i investitorima.

Kako je istaknuto, takvi su susreti važni jer Bosna i Hercegovina mora zauzeti svoje mjesto s aktivnom ulogom kao relevantan i ravnopravan partner u ovakvim i sličnim međunarodnim platformama.

U tom kontekstu Čović i Filipović održali su niz susreta s američkim i međunarodnim dužnosnicima, predstavnicima Republike Hrvatske, partnerima, gospodarstvenicima i investitorima.

Među važnijim susretima izdvojeni su razgovori s američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom, susret s Jonathanom Mooreom o aktualnim prilikama, gospodarstvu, energiji i infrastrukturi te susret s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, s kojim je razgovarano o povezanosti juga Hrvatske i prostora Hercegovine.

Dvodnevno sudjelovanje u Dubrovniku zaključeno je porukom kako je Južna plinska interkonekcija jedan od najvažnijih rezultata summita te važan iskorak za snažnije pozicioniranje Bosne i Hercegovine u razvojnim procesima, zaključuje se u priopćenju.