U Dubrovniku se potpisuju važni energetski sporazumi

Dubrovnik je u utorak, 28. travnja, domaćin dvodnevnog sastanka na vrhu i gospodarskog foruma Inicijative triju mora, na kojem se očekuje 12 predsjednika država i vlada te veliko američko izaslanstvo predvođeno ministrom energetike Chrisom Wrightom.

Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, koja se nakon deset godina vraća u Dubrovnik, grad domaćin prvog samita održanog 2016. godine.

Na skupu se očekuju brojni političari i gospodarstvenici, a prema najavama, u Dubrovniku će biti potpisano deset važnih sporazuma. Iz Dubrovnika se u Dnevnik 3 HTV-a javila Tamara Marković, istaknuvši kako Sjedinjene Američke Države u inicijativu ulaze s velikim kapitalom, kroz tvrtke i investicijske fondove.

''Ovdje u Dubrovniku će se potpisati 10 važnih sporazuma iza kojih također stoje Sjedinjene Američke Države'', rekla je Marković.

Američko izaslanstvo predvodi ministar energetike Chris Wright, koji dolazi iz naftnog sektora i zagovara velika ulaganja u LNG, čiji su Sjedinjene Američke Države trenutačno najveći svjetski izvoznik, ali i korištenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Energetika i američka ulaganja u fokusu

U tom kontekstu najavljen je i dokument o namjeri suradnje Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država u korištenju nuklearne energije u civilne svrhe. Među važnijim sporazumima ističe se i Južna plinska interkonekcija, odnosno povezivanje plinovoda Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Time bi Bosna i Hercegovina smanjila ovisnost o ruskom plinu i okrenula se opskrbi plinom iz LNG terminala na otoku Krku, iza čega također stoje američki investitori.

Wright je u ponedjeljak u Dubrovniku pozvao na izgradnju infrastrukture potrebne za širenje tržišta prirodnog plina, navodeći kako je riječ o ''jeftinom i čistom'' energentu.

''Ovdje sam kao Trumpov predstavnik'', rekao je Wright na večeri organiziranoj u suradnji Atlantskog vijeća i Prvog plinarskog društva.

Naglasio je kako je svijetu potrebno više, a ne manje energije. Sjedinjene Američke Države najveći su izvoznik prirodnog plina, koji Wright naziva ''najbrže rastućim energentom na planetu''.

''Zbog toga treba graditi infrastrukturu u SAD-u, ovdje u Europi i u Hrvatskoj'', rekao je Wright, izdvojivši LNG terminal na Krku kao primjer hrvatsko-američkog partnerstva, izgrađen ne samo za hrvatske nego i za potrebe šire regije.

Regionalna povezanost i investicijski planovi

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je kako za prirodni plin nisu dovoljni ''samo uvozni kapaciteti'', nego ih je potrebno nadograditi povezivošću, prekograničnom pomoći i suradnjom tržišta.

Za LNG terminal na Krku rekao je kako je prerastao iz nacionalnog projekta u prednost za širu regiju. Upozorio je kako i dalje postoje uska grla u regionalnoj opskrbi, neka fizička, a neka regulatorna.

''Hrvatski prioriteti na tom području su veća povezanost sjevera i juga te bolja integracija LNG kapaciteta u široj regiji. Hrvatska je spremna igrati svoju ulogu'', zaključio je Šušnjar.

Iz Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova uoči skupa su naglasili kako tijekom hrvatskog predsjedanja žele nadograditi Inicijativu za novo desetljeće, ojačati njezinu financijsku dimenziju i transformirati je iz političkog formata u investicijsku platformu.

Tri mora od 2019. imaju investicijski fond vrijedan oko milijardu eura, no velika većina sredstava stizala je od država članica. Skupom u Dubrovniku želi se privući i privatni kapital u investicije kojima bi područje između triju mora sustiglo zapadnu Europu u energetskoj, prometnoj i infrastrukturnoj povezanosti.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako je ovaj samit dosad najveći događaj u Hrvatskoj, s gotovo 1600 registriranih sudionika. Na poslovni forum koji prati politički dio skupa dolaze predstavnici 724 tvrtke iz 45 zemalja, piše HRT.