Elektroprivreda BiH u problemima: Lakić otkrio kako je sustav godinama funkcionirao

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić upozorio je da problemi Elektroprivrede BiH i rudnika traju desetljećima te da su dugovanja rudnika samo za doprinose premašila milijardu KM.

Lakić je naveo kako je poslovanje Elektroprivrede BiH izravno povezano sa sedam rudnika u sastavu Koncerna – Brezom, Bilom, Kaknjem, Đurđevikom, Krekom, Zenicom i Gračanicom. Rudnik Banovići nije dio Koncerna, dok su termoelektrane Kakanj i Tuzla u sastavu Elektroprivrede BiH.

Elektroprivreda plaća ugljen koji često ne dobije

Prema Lakićevim riječima, rudnici Elektroprivredi BiH ispostavljaju avansne račune za planiranu količinu ugljena, a Elektroprivreda ih u cijelosti plaća. Rudnici tim sredstvima isplaćuju plaće i obveze prema dobavljačima, dok većina ne uspijeva redovito uplaćivati doprinose za mirovinsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti.

"Ovakva praksa traje gotovo 30 godina. Loša praksa zbog koje je dug svih rudnika samo po osnovi doprinosa narastao na više od milijardu KM", naveo je Lakić.

Ustvrdio je kako rudnici često ne isporuče količinu ugljena navedenu na avansnom računu, ali se unatoč tome ista praksa nastavlja i sljedećeg mjeseca.

"Pojednostavljeno rečeno, Elektroprivreda plaća punu planiranu količinu ugljena, ali tu količinu vrlo često ne dobije", poručio je.

Zbog nedovoljnih količina ugljena termoelektrane ne mogu proizvesti planiranu količinu električne energije. Elektroprivreda BiH, kao javni opskrbljivač, tada električnu energiju mora kupovati na tržištu po cijenama višim od vlastitih proizvodnih troškova.

Kritike na račun prethodnih uprava

Lakić je naveo kako su i prethodne vlasti bile upoznate s problemima i najavljivale teško razdoblje za Elektroprivredu BiH, ali, prema njegovim tvrdnjama, nisu poduzimale potrebne mjere.

Posebno je kritizirao nedovoljna ulaganja u rudnike i rudarsku opremu, kao i angažiranje privatnih tvrtki za iskopavanje ugljena.

Ocijenio je da je energetski sustav danas talac pogrešnog modela Koncerna, osnovanog 2009. godine, te upozorio da se stanje ne može promijeniti preko noći.

"Energetika ne može biti dnevno-političko pitanje. Ona je pitanje sigurnosti, suvereniteta i integriteta jedne države", istaknuo je.

Kao jedan od problema naveo je i činjenicu da je energetski sektor Federacije BiH godinama funkcionirao bez usvojene strategije razvoja.

Ulaganja u rudnike i zatvaranje Rudnika Zenica

Lakić je naveo kako je promjenom uprava u rudnicima povećana proizvodnja ugljena te da su ponovno pokrenuta ulaganja u opremu.

Elektroprivreda BiH ove je godine kroz dokapitalizaciju u rudnike Kakanj i Kreka uložila oko 20 milijuna KM, dok je Vlada FBiH Rudniku Banovići osigurala 15 milijuna KM za nabavu opreme.

Najavio je i dodatnih 160 milijuna KM kroz projekt pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom. Projekt obuhvaća rudnike Kreka i Banovići, zatvaranje Rudnika Zenica, prenamjenu rudničkih područja za obnovljive izvore energije i umirovljenje rudara.

Lakić je potvrdio da je odluka o zatvaranju Rudnika Zenica donesena uz suglasnost uprave rudnika, Elektroprivrede BiH, sindikata, Ministarstva i Vlade FBiH.

"Morali smo se suočiti sa stvarnošću i donijeti odluku da se ono što više nema perspektivu mora zatvoriti na odgovoran i dostojanstven način", naveo je.

Dodao je kako je zatvaranje tog rudnika bilo predviđeno još dokumentom o formiranju Koncerna iz 2009. godine, ali da se njegovoj provedbi ranije nije ozbiljno pristupilo.

Oprema iz Zenice ide u Kreku

U cilju povećanja proizvodnje planirano je prebacivanje opreme iz Rudnika Zenica u Rudnik Kreka. Prema Lakićevim riječima, Kreka bi tom opremom mogla povećati godišnju proizvodnju za dodatnih 200.000 tona ugljena.

Naveo je da su rudnici Kreka, Đurđevik i Kakanj već povećali proizvodnju, dok Rudnik Banovići postaje stabilniji dio energetskog sustava Federacije BiH.

Istodobno je započela izrada Energetske strategije FBiH, kojom bi se trebao utvrditi budući energetski miks i osigurati sigurna, dostupna i pouzdana opskrba građana i gospodarstva.

Sanacija dugova za doprinose

Lakić je najavio i izmjene Zakona o financijskoj konsolidaciji, koje bi se uskoro trebale naći pred Vladom, a potom i Parlamentom FBiH.

Cilj je omogućiti prodaju neperspektivne imovine rudnika i tim novcem početi vraćati dugovanja za doprinose te povezivati radni staž rudara.

"Moramo biti potpuno iskreni prema sebi i prema javnosti – još smo daleko od stabilne situacije", poručio je Lakić.

Zaključio je kako je potrebno dodatno povećati proizvodnju ugljena te osigurati da se rudarima uz plaće redovito uplaćuju svi pripadajući doprinosi.

"Još nismo zadovoljni postignutim, ali sigurno idemo prema oporavku rudarskog sektora. Nećemo stati na ovome", zaključio je Lakić.