Kome nije u cilju da u BiH funkcionira e-uprava?

Gotovo desetljeće bh. građani čekaju da nadležne institucije osiguraju potpunu funkcionalnost osobne iskaznice. Automatizacija javne uprave donijela bi velike benefite građanima. Od zapošljavanja do javnih nabavki, dobivanja posla po kriterijima i slično. Poanta automatizacije elektronske uprave učinila bi sustav  transparentnim i ne bi bilo prostora za korupciju. Postavlja se pitanje, da li donositeljiodluka žele digitalizaciju?

Zakon o elektronskom potpisu usvojen je 2006. godine. Njime je predviđeno postojanje Ureda za nadzor i akreditaciju pri Ministarstvu prometa i komunikacija BiH. Ured je postao funkcionalan tek početkom 2019. godine, što je dovelo do zastare Zakona. Iako je novi zakon u formi nacrta u veljači 2019. usvojilo Vijeće ministara BiH, oboren je polovinom 2020. godine u Parlamentu BiH. Razlog - nepostojanje entitetske većine iz Republike Srpske, čije su vlasti tvrdile da usvajanje novog zakona o e-identifikaciji uz postojanje jednog supervizorskog tijela, predstavlja prijenos nadležnosti.

"Oni tvrde da je to ustavna nadležnost entiteta. Međutim, onog trenutka kada je zakon donesen u oba doma PS BiH, mi imamo uspostavljene nadležnosti ureda za nadzor i akreditaciju i od tog trenutka nema više govora o prijenosu nadležnosti", navodi Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje.

A kasnilo se 11 godina. Utvrdio je to Ured za reviziju institucija BiH koji je u kolovozu ove godine objavio izvještaj revizije učinka.

"Za digitalno potpisivanje veliki utjecaj je imalo i kašnjenje nadležnih institucija u donošenju podzakonskih akata i uspostavi tijela za nadzor i akreditaciju, koje je trajalo preko 11 godina. Faktori koji su uticali na to su sporost MKT-a i Vijeća ministara u pripremi i donošenju potrebnih provedbenih podzakonskih akata", navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Za digitalno potpisivanje pomoću osobne iskaznice bilo je neophodno da se Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH akreditira za izdavanje kvalificiranih potvrda, što se i dogodilo u travnju ove godine.

"Agencija je u srpnju 2022. godine pripremila prijedlog Odluke o visini naknade za izdavanje kvalificirane potvrde kojom će se omogućiti upotreba sigurnog elektronskog potpisa. Agencija je Odluku dostavila Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na dalje postupanje. Nakon što Vijeće ministara BiH usvoji i donese navedenu Odluku, Agencija će kao nadležni ovjeritelj biti u mogućnosti izdavati kvalificiranu potvrdu kojom se omogućava upotreba sigurnog elektronskog potpisa za građane Bosne i Hercegovine", kažu iz Agencije za identifikacijske dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Na elektronskom čipu osobne iskaznice nalaze se aplikacije koje se upisuju tijekom izrade ovog dokumenta, a koje joj omogućavaju dodatnu funkcionalnost, a to su biometrijska aplikacija, aplikacije za digitalno predstavljanje i aplikacija za digitalno potpisivanje.

"Pored vađenja standardnih papira, mogli bi tražiti i da nam se podignu dokumenti i dostave na kućnu adresu, zbog toga što imamo elektronski potpis kojim potvrđujemo da smo mi osoba koja traži sa ove strane internet veze određeni dokument. Drugi element su javni pozivi i tenderi. Kada to postane automatizirano, političke stranke gube svu neformalnu moć koju imaju da 'poguraju' proces", ističe Adis Muhović.

Za razliku od BiH, zemlje u okruženju su razvile e-servise koje građani mogu koristiti uz osobnu iszkaznicu. A to znači: jačanje javnih, ali i privatnih institucija i povećanje transparentnosti, efikasnosti, što u konačnici povećava nadzornu moć javnosti. Još se ne zna hoće li se ova odluka naći na dnenvom redu sjednice starog ili novog saziva Vijeća ministara.