Zastupnici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u srijedu su na izvanrednoj sjednici dali "zeleno svjetlo" ključnim izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji koje omogućuju izgradnju strateškog plinovoda. Ovim potezom Federacija Bosne i Hercegovine trasira put prema energetskoj neovisnosti, dok je kao nositelj investicije imenovan američki konzorcij.
Sa 61 glasom "za", Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o "Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". Jedan zastupnik bio je suzdržan, dok su tri glasala protiv.
Izmjene zakona stupit će na snagu nakon objave u Službenom glasniku Federacije Bosne i Hercegovine.
Sljedeći korak, nakon usvajanja u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, s ciljem realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, bit će potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je zakazano za kraj mjeseca u Dubrovniku.
Glavni razlog za hitno usvajanje zakona je upozorenje iz Europske unije o planiranom prestanku isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.
Izgradnja Južne interkonekcije, koja će omogućiti dopremu plina iz Hrvatske (LNG terminal Krk), jedini je način kako Federacija Bosne i Hercegovine može izbjeći potencijalnu energetsku krizu u bliskoj budućnosti.
Ključna izmjena odnosi se na imenovanje investitora. Kao nositelj projekta navedena je tvrtka AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo, koja je u potpunom vlasništvu američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Prema obrazloženju Federalne vlade, američki partneri su Pismom namjere iskazali spremnost za hitnu realizaciju i financiranje projekta, što je ocijenjeno kao strateški interes Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakon sada predviđa izravno sklapanje ugovora između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i investitora, uz zaštitu interesa Federacije.
Nova verzija zakona donosi i izmjene u planiranoj trasi plinovoda. Uz južne pravce, projekt je proširen kako bi se omogućila brža plinofikacija industrijskih područja.
Planirani pravci na jugu su: Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik te Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar.
Ključni novi pravac je Kladanj – Tuzla, čime se plin približava Termoelektrani Tuzla i velikim industrijskim pogonima.