Dodik se proglasio čovjekom Zapada: Tvrdi da mu ne daju da priča s Trumpom
Smijenjeni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je za portal The Pavlovic Today da potez Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da mu oduzme mandat nije izoliran čin, da se to očekivalo i da je to posljednji proračunati pokušaj da ga spriječe da razgovara s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Dodik je u intervjuu za američki portal kojeg je oformila Ksenija Pavlović napomenuo da je Venecijanska komisija Vijeća Europe, ''ako to još uvijek ima ikakvu težinu'', jasno stavila do znanja 2005. godine da je Ustav BiH vrhovni pravni autoritet zemlje.
Branjenje referenduma
"Entitetski ustavi, uključujući i Ustav Republike Srpske, postoje u njegovom okviru. Nijedan od njih ne može biti prepisan ili poništen bilo kojim zakonom ili statutom nižeg ranga", istakao je Dodik.
Dodik je podsjetio da Ustav Republike Srpske kaže da predsjednik Srpske može izgubiti svoj mandat samo u dvije situacije - ako podnese ostavku ili ako ga opozovu građani, proces koji se, prema važećem zakonu, provodi putem referenduma. "I to je sve. Nijedna druga situacija nije moguća", istakao je Dodik.
Kao veliki kritičar "liberalne hobotnice" koja je progutala svijet, Dodik opisuje američkog predsjednika Donalda Trumpa kao "spasitelja civilizacije", piše Srna.
Dodik je rekao da ga je politički establišment Clinton-Biden označio za smjenu.
"Sada od toga prave slavlje. Žele da me vide kako odlazim", dodao je Dodik.
Ratni i politički put
Dodik je izjavio je da sebe smatra "čovjekom Zapada", ali da nije dio "iskrivljene liberalne vrste". Govorio je o periodu kada je dobio prvi mandat za formiranje vlade i kada ga je 1998. godine tadašnji državna tajnica SAD Madeleine Albright nazvala "čovjekom Amerike" i "daškom svježeg vjetra na Balkanu".
"Tada su se umiješale pojedina strana veleposlanstva, vjerujući da je potrebna promjena", rekao je.
Dodik je naglasio da je njegova politička karijera bila ukorijenjena u ratnom iskustvu, pošto je u Vojsci Republike Srpske proveo tri i pol godine, prije nego što je razvojačen i izabran za zastupnika.
Predsjednik Srpske podsjetio je da je tadašnja predsjednica Biljana Plavšić ponudila mandat premijera petoro ili šestoro drugih ljudi, prije nego što je on prihvatio da formira vladu.
"Pošto je predsjednik Narodne skupštine bio iz SDS-a, oni su stalno opstruirali i tada su ratovali strani akteri. Ta intervencija je protumačena kao neka vrsta pomoći meni", naveo je predsjednik Srpske.
Milošević se protivio
Dodik je istakao da se tadašnji predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević protivio njegovom imenovanju "jer ga nisu konsultirali", rekavši da on "nije netko tko je podčinjen i pristalica svega toga".
Naveo je da se zalagao za brzu normalizaciju života i odmah prihvatio Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH, te da su ga svi optuživali za izdaju, ali on je prihvatio Daytonski sporazum čim je potpisan.
Dodik je u prvim godinama smatrao da bi Daytonski sporazum mogao funkcionirati, ali je Zapad, predvođen američkom i administracijom u Bruxellesu, koja govori o europskom putu, vremenom reformirao Dayton do te mjere da više ne postoji.
"Danas samo ljudi bez srama mogu da kažu `Daytonski sporazum`. Koji Daytonski sporazum? Ukupno 86 ovlaštenja je oduzeto Republici Srpskoj i prebačeno na nivo Sarajeva. U to vrijeme sam vjerovao da je moguće, ali sam brzo vidio da nije. Onda su oni uskoro vidjeli da ne mogu da budem osoba kakvu su očekivali", rekao je Dodik.
Između ostalog, rekao je kako su pokušaji da se on osudi počeli 2001. godine i da je protiv njega podignuto 10 optužnica, ali da su se sve završavale njegovim oslobađanjem.
